Ovaj časopis koji rado čitaju lovci i ribolovci, svakog prvog petka u mjesecu  je na kioscima širom Hrvatske. A možete ga naručiti u pretplati da Vam dolazi na kućnu adresu, poseban popust lovačkim i ribolovnim udrugama.

SADRŽAJ   KALENDAR LOVA ZA 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5  RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM HRVATSKOG LOVAČKOG SAVEZA ĐUROM DEČAKOM 6-7  VIJESTI IZ LOVAČKOG SAVEZA OSJEČKO-BARNJSKE ŽUPANIJE . . . . . . . . . 8-9  USAVRŠAVANJE LOVACA: NOVA 23 LOVOČUVARA. . . . . . . . . . . . . . 10-11  BOŽIĆNI DANI U LOVIŠTIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12-13  FOTOZAPIS IZ LOVIŠTA LD KUNA LEVANJSKA VAROŠ . . . . . . . . . . . . 14-15  OPASNOST ZA LOVIŠTA!? - INFLUENCA PTICA . . . . . . . . . . . . . . . 16-17  LS BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE: LOVCI PRVENSTVENO ZAŠTITARI PRIRODE . . 18  LOVAČKA PITALICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19  LS OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE: ODLIKOVANO 46 LOVACA . . . . . . . . . 20  BESPLATNI MALI OGLASI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21  LD FAZAN DALJ: LOV U LOVIŠTU PUNOM DIVLJAČI . . . . . . . . . . . . . . 22  DIVLJAČ UZGAJATI, ZVJERAD TAMANITI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23  STRELJAŠTVO: ZA DAN GRADA ODRŽAN TURNIR U SZP-u . . . . . . . . . . 24-25  PREDBLAGDANSKO DRUŽENJE STRIJELACA U VINKOVCIMA . . . . . . . . . . 26  SKUPŠTINA SK CENTAR OSIJEK: OSVOJILI 14 ODLIČJA. . . . . . . . . . . . . 27  LOVAČKO DRUŠTVO VRANOVAC IZ VETOVA OBILJEŽILO 70 GODINA RADA . . . 28-29  DRUGI MEĐUNARODNI SIMPOZIJ "DIVLJAČ I EKOLOGIJA" . . . . . . . . . . 30-31  MAĐARI I BELGIJANCI U TURISTIČKOM LOVU U NOVOJ BUKOVICI. . . . . . . 32-33  ČAGAJ NA OTOKU: LOVCI POMAŽU OVČARIMA. . . . . . . . . . . . . . . . 34  STRASTVENI LOVAC - USPJEŠNI PODUZETNIK . . . . . . . . . . . . . . . . 35  DIVLJI ZEC PONOVO U VIROVITIČKO-PODRAVSKIM LOVIŠTIMA . . . . . . . . 36-37  BARANJSKI I OSJEČKI RIBIČI POSVAĐALI SE OKO VODA!? . . . . . . . . . . . 38  ŠRK ŠARAN ORAHOVICA: RIBIČI ZADOVOLJNI PLASMANOM . . . . . . . . . . 39  RIBOLOVNI KALENDAR: SIJEČANJ NA VODAMA . . . . . . . . . . . . . . . . 40  SJEĆANJA: COMPOŠ. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41  SMUĐEVI OSIGURALI PUT U ŠVEDSKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42-43  STRAST ZA RIBOLOVOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44-45  PREDSTAVLJAMO SRD SMUĐ DALJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46-47  FELJTON: RIBARI S RAJNE, GDJE STE? (20.) . . . . . . . . . . . . . . . . 48-49  RIBIČKI VICEVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50  JEZ - IZUZETNO DOBRA SPORTSKA RIBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51  PORIBLJAVANJE: ENIGMA KOJA NAS OPTEREĆUJE . . . . . . . . . . . . . 52-54  ŠRD SAVA IZ ŽUPANJE: OBILJEŽILO 60 GODINA POSTOJANJA . . . . . . . . 56-57  RIBOLOVNA MAŠTA I NEOBIČNI BOBINI TROFEJI. . . . . . . . . . . . . . 58-59  MJESTO GDJE SE SLJUBLJUJU ISTOK SLAVONIJE I ZAPAD SRIJEMA . . . . . . 60-61  NAJULOV SLAVONIJE I BARANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62-65

Razgovor  s predsjednikom Hrvatskog lovačkog saveza Đurom Dečakom na kraju kalendarske godine

2007. godina donijela je potpunu primjenu Zakona o lovstvu

Osim ocjene lovstva u 2007. godini, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Đuro Dečak na kraju kalendarske godine za Glas lova i ribolova prokomentirao je i nove projekte u lovstvu na području Osječko-baranjske županije, kao što je projekt uzgoja divljih svinja, zečeva, financijske pomoći županije lovačkim društvima te dao ocjenu o uvođenju prve

primjene lovačke iskaznice, Zakona o oružju

Glas lova i ribolova: Kako ocjenjujete primjenu Zakona o lovstvu, uvođenje i primjenu lovačke iskaznice?

Đuro Dečak: 2007. godina donijela je potpunu primjenu Zakona o lovstvu. Prvi se puta zna točan broj domaćih lovaca koji love u Hrvatskoj, s obzirom nato da članstvo u HLS-u nije obavezno. Izdano je gotovo 54 000lovačkih iskaznica. Još je važnije da smo doista prvi put utvrdili koliko stranih lovaca dolazi ulov u Lijepu Našu, a broju više od 8 000 stranih lovaca turista nitko se nije niti nadao, jer treba napomenuti da je izdavanje počelo 1. travnja 2007.Također primjena novog zakona omogućava i povrat 50 posto sredstava iz lovo zakupnine ako je ne potražuju vlasnici, što iznosi više od 14 milijuna kuna koje bi preko naših županijskih lovačkih saveza trebalo što kvalitetnije vratiti i uložiti u razvoj lovnog gospodarenja i lovnog turizma, odnosno u razvoj lovstva općenito. Naravno da su se primjenom novog zakona iskristalizirali i nedostaci i problemi. Jedan od ključnih problema koji u predstojećoj godini moramo riješiti su štete. štete na poljoprivredi i prometne nezgode u kojoj "sudjeluje" i divljač, odnosno plaćanje odšteta i premija osiguranja preraslo je cijene lovozakupa i postaje ozbiljan teret pri unapređivanju lovstva. S resornim ministarstvom i novom vladom morat ćemo rješavanju tog problema pristupi u skladu s praksom susjednih zemalja.

Glas lova i ribolova: Kako komentirate nove projekte u lovstvu na području Osječko-baranjske županije kao što je primjerice projekt uzgoja divljih svinja, zečeva,napučivanje lovišta fazanima te financijsku pomoć županije lovačkim društvima?

Đuro Dečak: Kada govorimo o lovstvu na području Osječko-baranjske županije, mislim da ga moramo vrati tamo gdje mu je i mjesto, a to je vrh hrvatskog lovstva kako zbog tradicije tako i zbog mogućnosti koje pružaju lovišta, ali i divljač, a tu ponajprije mislim na jelena, kralja slavonskih šuma i lovišta. Resornim ministarstvom i novom vladom morat ćemo rješavanju tog problema pristupi u skladu s praksom susjednih zemalja.

Glas lova i ribolova: Kako komentirate nove projekte u lovstvu na području Osječko-baranjske županije kao što je primjerice projekt uzgoja divljih svinja, zečeva,napučivanje lovišta fazanima te financijsku pomoć županije lovačkim društvima?

Đuro Dečak: Kada govorimo o lovstvu na području Osječko-baranjske županije, mislim da ga moramo vrati tamo gdje mu je i mjesto, a to je vrh hrvatskog lovstva kako zbog tradicije tako i zbog mogućnosti koje pružaju lovišta, ali i divljač, a tu ponajprije mislim na jelena, kralja slavonskih šuma i lovišta. Sve projekte koji se odvijaju u smjeru napučivanja lovišta i unošenja svježe krvi treba pohvaliti i podržati, a posebno projekt uzgoja divlje svinje, odnosno genetski čiste divlje svinje, mora biti prioritet, posebno ovdje u Slavoniji. Posljedice rata ovdje su još uvijek prisutne, a najvidljivije su u poremećaju populacije divlje svinje koja je zbog križanja s domaćom doživjela reprodukcijski bum i lošu, gotovo nikakvu trofejnu vrijednost, a s druge strane prekomjeran broj utječe na povećane štete u poljoprivredi, što izaziva nezadovoljstvo seljaka, ali i povećane troškove osiguranja i naknade štete za lovoovlaštenike. Ovom problemu treba ozbiljno pristupiti i svaka koje pohvalno razumijevanje županijskih struktura za ovu problematiku, ali je isto tako sigurno da će za rješenje trebati mnogo vremena i truda ponajprije lovaca i lovoovlaštenika ali i financijskih sredstava koja bi trebala osigurati država sa županijama.

Glas lova i ribolova: Zakon o oružju i novosti koje idu u prilog lovcima

Đuro Dečak: 2007. ćemo pamtiti i po novom Zakonu o oružju koji je u skladu s europskim direktivama i preporukama stroži prema korisnicima oružja, a samim time i prema lovcima. Mi naravno nismo zadovoljni time da uvijek stradaju i budu "žrtve"legalni korisnici oružja koji su uglavnom i lovci i naši članovi,ali europski trendovi su takvi, imi im se moramo prilagoditi. Novost u zakonu kojom smo mi zadovoljni, da svaki građanin koji želi posjedovati lovačko oružje mora imati lovačku iskaznicu, pozitivna je i ide u prilog smanjenju krivolova i ne zakonitog lova. Nova će nam godina pokazati koji su nedostaci ovog zakona, a na nama je da se borimo da se sve što ne ide u prilog nama lovcima pokuša promijeniti ili prilagoditi našim, a ne europskim uvjetima.

Glas lova i ribolova: što mislite da li je odstrel 100 medvjeda od 1.000 koliko ih obitava na području Hrvatske dovoljan s obzirom na štetu koju čine te da li je po pitanju odstrela vuka trebalo Ministarstvo kulture odobriti mnogo veći broj jer se stanovništvo u Gorskom kotaru i Lici žalilo na velike štete koje su vukovi napravili?

Đuro Dečak: činjenica je da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ima sva tri europska krupna predatora medvjeda, vuka i risa. Oni koji danas vode zaštitu tih zvijeri, a tu mislim na Ministarstvo kulture, morat će,a i radi se na tome, omogućiti opstanak tih vrsta koja su tu zahvaljujući stoljetnoj brizi o njima lovaca i šumara, a ne pojedinaca i udruga koje su se pojavile u posljednjih nekoliko godina i zapravo žive na teret poreznih obveznika, propagirajući nešto što smo mi oduvijek radili, čuvali i štitili ove predatore,a dokaz tome jest da ih za razliku od većine europskih zemalja imamo, naravno uz poštovanje svih drugih životinjskih vrsta, a ne na njihovu štetu kako se neki danas zauzimaju. Medvjedom ali i vukom i risom treba gospodariti, ali ne na štetu druge divljači ili stočarske proizvodnje,što je danas slučaj, ali zna se tko o tome odlučuje i treba brinuti.

"Glas lova i ribolova": O čaglju se dosta piše i govori, kakvo je stajalište HLS-a i što se može učiniti da se smanji "najezda" čagljeva u većem dijelu zemlje?

Đuro Dečak: čagalj je danas sve brojnija štetočina u našim lovištima i njegovo brzo širenje,ali i ne poznavanje njegova života i navika od strane naših lovaca,prisiljava nas na što bržu akciju. Hrvatski lovački savez prepoznao je problem, u listopadu2007. na Plitvicama je održan stručni skup Koordinacije CIC-a za jugoistočnu Europu,u našoj organizaciji, upravo o temi čaglja i sprečavanja njegovog širenja prema zapadu. Za ovu nama slabo poznatu vrstu trebat će prvo educirati naše lovce kako što kvalitetnije i brže raditi na smanjenju populacije čaglja,ali i na smanjenju, tj. ograničenju prostora na kojem se širi. Molim stoga sve lovce da, radi što kvalitetnijeg praćenja, prijavljuju odstrel i vrše ocjenjivanje trofeja čaglja kako bismo što bolje mogli ući u borbu i smanjiti utjecaj čaglja na ostalu populaciju divljači.

• Branka KATAVA

Na izmaku stare i početku nove godine predsjednik HLS-a Đuro Dečak  poželio je:

Sretna nova godina svim čitateljima Glasa lova i ribolova, a lovcima - dobra kob! 

OPASNOST ZA NAŠA LOVIŠTA?

Influenca ptica ("ptičja gripa")

Influenca ptica je zarazna virusna bolest domaće peradi i divljih ptica uzrokovana virusom influence A skupine. Tijekom 2006. godine infekcija ptica visoko patogenim podtipom H5N1 dokazana je u 46 zemalja Europe, Azije, i Afrike * Kliničkoj pojavi bolesti pogoduju mnogi činitelji: prehlada, pogreške u hrani, umor (ptice selice), vremenske nepogode i drugo, zatim sekundarne infekcije. Mnoge zakonitosti influence ptica još nisu dorečene, a podaci o njima često su proturječni

Influencu ptica uzrokuje RNA virus. Prema svojoj patogenosti virus influence ptica dijeli se na:

• nisko patogene koji uzrokuju uglavnom blage simptome bolesti, a u slučaju sekundarnih infekcija bakterijama (E.coli, Mycoplasma) i nepovoljnih uvjeta okoliša mogu uzrokovati i ozbiljniju bolest s uginućem do 50 posto i

• visoko patogene koji uzrokuju teško oboljenje s visokom smrtnošću (do 100posto). Samo virusi iz skupinaH5 i H7 mogu mutirati u visoko patogene sojeve. Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti.

Izvor zaraze i putovi širenja bolesti

Izvori infekcije u pravilu su inficirane ptice, zatim njihov izmet,iscjedak dišnog trakta,lešine ptica, te kontaminirana voda, hrana i oprema. Pritom su osobito važne vodene ptice selice, a među njima divlje patke. One su prirodno otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja, te stoga predstavljaju "rezervoar" virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad. Istraživanjima pataka selica1978. godine u Kanadi, 50 posto njih, iako su bile klinički zdrave,bile su inficirane virusom influence. Domaće ptice inficiraju se u pravilu u kontaktu s divljim pticama selicama (primarniunos) ili unošenjem virusa preko pridošlih inficiranih ptica, od peradnjaka do peradnjaka(sekundarno širenje). U takvom načinu širenja bolesti čovjek ima vrlo važnu ulogu, jer svojom odjećom, obućom,opremom, vozilima i prijevozom peradi vrlo lako prenese uzročnika bolesti na veće udaljenosti. Infekcija se širi kapljicama(aerosol). Utvrđena je mogućnost prijenosa inficiranim jajima (npr. pura). Virus influence ptica može inficirati razne vrste ptica, kako domaću perad, tako i divlje ptice. Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Kliničkoj pojavi bolesti pogoduju mnogi činitelji: prehlada, greške uhrani, umor (ptice selice), vremenske nepogode i drugo, zatim sekundarne infekcije. Mnoge zakonitosti influence ptica još nisu dorečene, a podaci o njima često su proturječni. Osim divljih pataka, bolest često prenose i divlje guske, te labudovi. Inače su golubovi najotpornije ptice na virus influence ptica. Virus u organizam najčešće ulazi preko gornjeg dišnog trakta, konjuktiva ili probavnog trakta, a umnožava se u epitelnim stanicama dišnog i probavnog trakta.

Simptomi bolesti

Influenca u ptica očituje se vrlo različitim simptomima koji ovise o patogenosti uzročnika, vrsti i dobi domaćina,o utjecaju okoliša i o brojnim drugim čimbenicima. Simptomi bolesti kod infekcije visoko patogenim sojevima, kao štosu H1 ili H5, očituju se naglom slabošću, nedostatkom apetita,nakostriješenim perjem i velikom smrtnošću i do 100posto. Kod ovakvih infekcija često nastupaju iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti. Infekcija nisko patogenim sojevima uzrokuje blage dišne simptome i potištenost. No i ovi sojevi mogu izazvati visoku smrtnost ako su nazočni pogodovni čimbenici. Lokalni znakovi bolesti pojavljuju se u svih vrsta ptica, prije svega naprednjim dišnim prohodima. Pojavljuje se iscjedak iz nosa,otežano disanje, hropci, kihanje i kašalj, te uz suzenje. Kasnije se iscjedak osuši i začepe nosni otvori, pa životinja diše otvorenim kljunom. Prvi znak bolesti u nesilica je iznenadni pad nesivosti. Mijenja se oblik i kakvoća jaja. Neke vrste ptica dobiju žestoki proljev. To je zapaženo osobito u čigra. U drugih je vrsta proljev samo pojedinačan.

Svaki podtip virusa influence ptica može u svakoj dobnoj skupini izazvati živčane poremećaje. One se očituju promjenom u kretanju, paralizama i grčevima. Smrtnost veoma ovisi o higijenskim prilikama, uvjetima držanja i prehrani ptica. Dijagnozu je nužno potvrditi virusološkom pretragom. Bolest se ne liječi. Unos influence peradi u neku zemlju može prouzročiti velike gubitke kako u peradarskoj proizvodnji, tako i u unutarnjoj ekonomiji, s obzirom na gubitke u intenzivnoj proizvodnji, te ograničenja pri uvozu i izvozu. Štete nastale zbog IP-a su neposredne, uzrokovane ugibanjem peradi i ptica, a dijelom posredne, zbog smanjenja nesivosti, zaostajanja u rastu i dr.

Suzbijanje influence peradi u slučaju pojave u RH

U slučaju pojave influence ptica kao mjera sprječavanja širenja i iskorjenjivanja bolesti provodi se tzv. „stamping-out„ metoda, koja obuhvaća sljedeće:

• usmrćivanje i neškodljivo uništavanje sve peradi na zaraženom gospodarstvu, bez odgađanja, pod službenim nadzorom veterinara i na način da se tijekom usmrćivanja i prijevoza spriječi širenje uzročnika

• pronalaženje i neškodljivo uklanjanje pod službenim nadzorom, mesa peradi od peradi zaklane u razdoblju između vjerojatnog unosa uzročnika influence ptica na gospodarstvo i početka provedbe naređenih mjera

• temeljito čišćenje i dezinfekcija objekata, dvorišta, predmeta i opreme

• mjere eutanazije i neškodljivog uklanjanja zaraženih i zarazi izloženih životinja, kao i uništavanje zaraženih predmeta naređuje se kad se zarazna bolest ne može uspješno i bez opasnosti od njenog širenja suzbiti primjenom drugih mjera određenih Zakonom o veterinarstvu ili kad primjena drugih mjera za njezino suzbijanje nema gospodarskog opravdanja. Mjere naređuje ravnatelj Uprave za veterinarstvo ili veterinarski inspektor kojeg za to ovlasti ravnatelj.

Sprječavanje

Onemogućiti dodir divljih ptica i domaće peradi (postavljanje zaštitnih mreža, držanje peradi u zaštićenim, zatvorenim objektima), provođenje biosigurnosnih mjera na farmama:

ograđivanje farmi, postavljanje dezbarijera, te redovito čišćenje i dezinfekcija svih prostora i prostorija u kojima se drži perad, korištenje zaštitne odjeće, obuće i maski, higijena osoblja, dezinfekcija vozila koja posjećuju farmu. Obnova jata iz kontroliranih i zdravih uzgoja. Svaku sumnju na bolest obavezno prijaviti veterinaru.

avno zdravstvo

Influenca ptica rijetko pogađa ljude, a ako i obole, infekcije najčešće nisu ozbiljne, nego su popraćene konjuktivitisom blagim simptomima od strane dišnog trakta. Ipak treba napomenuti da infekcija visoko patogenim virusom influence peradi može uzrokovati ozbiljnije zdravstvene probleme i u konačnici imati smrtni ishod. Sve su učestalija razmišljanja kako je influenca ptica globalna prijetnja za zdravlje ljudi. Pritom je bitno istaknuti sljedeće činjenice:

• direktan kontakt s inficiranom peradi je način prijenosa bolesti s peradi na ljude

• bolest se ne prenosi toplinski obrađenim prehrambenim proizvodima od peradi

• do sada nije dokazan prijenosbolesti s čovjeka na čovjeka

• samo visoko patogeni sojevi virusa influence ptica su smrtonosni za ljude

Od 2003. godine do danas potvrđeno je 340 slučajeva infekcije ljudi virusom influence ptica, visoko patogenim sojem H5N1, od čega je 209 rezultiralo smrću. Sve ove smrtonosne infekcije su se dogodile u Aziji (Vijetnam, Tajland, Kambodža, Indonezija i Kina.), gdje je specifičan okoliš u kojem su velike i izmiješane populacije divljih i domaćih ptica i sisavaca, uključujući i čovjeka.

Matija ŠKULAC, dr.vet.med.,

doktorant veterinarske kirurgije,

specijalist za kućne ljubimce, Veterinarska

ambulanta "VETOSAN", B. Kašića 18,

OSIJEK, 031/208-500