U Musee de la Chasse et Nature u Parizu bit će, kao dio programa Festival Hrvatske u Parizu, izložene oslikane streljačke mete iz zbirki tri hrvatska muzeja : Muzeja grada Zagreba, Muzeja Slavonije u Osijeku i Gradskog muzeja Varaždin.
Izložba „Mete“ bit će postavljena u prostoru Muzeja lova i prirode u Parizu (Musée de la chasse et de la nature), od 20. prosinca ove godine, do 31. ožujka 2013. godine, a obuhvaća 45 eksponata, u glavnini streljačkih ciljeva iz fundusa Muzeja grada Zagreba (22 predmeta), Gradskog muzeja Varaždin (12 predmeta) i Muzeja Slavonije u Osijeku (6 predmeta). Osim tih meta, zastupljena su i tri autorska djela umjetnika Aleksandra Bezinovića te jedan rad Marije Ujević Galetović iz fundusa Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, kao i kip sv. Sebastijana iz varaždinske katedrale....
Autor izložbe je Claude d Athenais, direktor pariškog muzeja. Suradnica na izložbi je Annie le Brun. Središnja tema izložbe biti će četrdesetak oslikanih meta nastalih u Hrvatskoj u 19. stoljeću u suodnosu sa suvremenim stvaralaštvom s temom cilja odnosno ciljanja. Iz tog razloga autor izložbe je pokazao interes za uključivanjem skulpture sv. Sebastijana gdje je ljudsko tijelo bilo cilj, odnosno meta strijelaca.
Streljaštvo kao društvena aktivnost u Hrvatskoj javlja se u drugoj polovici 18. stoljeća, koje vrhunac doživljava u 19. stoljeću. Svrha društva bila je zabava; vježbanje u strijeljanju, organizacija sjajnih balova i raznih društvenih igara. Za te potrebe izgradile su se streljane s društvenim domom, plesnom dvoranom, točionicom i sobom za kartanje koje su ubrzo postale omiljena mjesta društvenog života tadašnjeg Zagreba, Osijeka i Varaždina.
Članovi streljačkih društva bili su plemići i građani; trgovci, obrtnici, profesori, liječnici, graditelji, odvjetnici i pripadnici velikaških obitelji (citat iz pravilnika društva :svaki izobraženi, poštena značaja i samostalan čovjek). Uz streljačka nadmetanja i zabavne igre u streljanama se često politički djelovalo u burnim političkim godinama 19. stoljeća. Ilirci su bili članovi društva, kao i pristaše drugih političkih opcija.
Oslikane streljačke mete vrijedan je kulturno povijesni materijal koji slikovito govori o prilikama i ljudima u Hrvatskoj prije više od jednog stoljeća.
Običaj oslikavanja streljačkih meta, koji je u Njemačkoj bio poznat još u 15. stoljeću, hrvatski su strijelci preuzeli iz susjedne Austrije i Slovenije.
Oslikane su različitim prizorima, često šaljivog karaktera i popraćene duhovitim tekstovima. Scene su obično uokvirene imenom i prezimenom, godinom i datumom.
Izvor: www.evarazdin.hr
