Kad sam bio mlađan lovac ja
jedna me je moma voljela
krasna bješe moma mlađana
to bijaše moja dragana.

Zec, lisica, jerabica

divlja patka, prepelica

i golubak i grlica

i pokoja djevojčica.

Kad u šumu pođem mlađan ja
isprati me moja dragana
dva, tri poljupca mi da
eto tako živim mlađan ja.

Kad iz lova dođem kući ja
dočeka me moja dragana
opet dva, tri poljupca mi da
eto tako živim mlađan ja.

Zvonko Bogdan

Lijepo je biti lovac

Najljepša je radost kad si lovac hitar
Kad u zoru kreneš u goru
Djevojka garava sa prozora svoga
Kad poželi sreću u lovu

Goro, goro stara
Najljepša goro čarna
Lijepo je biti lovac
Ovoga divnog kraja

Neka jelen bježi
I plaha srna mala
A ja ću lovit sreću
Djevojci sa usana

Što će meni ptica ptica jarebica
Kada čujem djevojaka glas
A iz sedmog sela udovica bijela
Rujno vino točit će za nas

Neka jelen lovi košutu u gori
Nek se pare zvijezde i ptice
A ja ću da lovim po malenom selu
Cure, snaše i udovice

Hrašćanski Čestitari

Smještena na vrlo uskom obalnom području, s isturenim poluotokom Pelješcem i otocima Korčulom, Lastovom i Mljetom, Dubrovačko-neretvanska županija, s površinom od 1.782 km2, najjužnija je hrvatska županija.

Grad Dubrovnik, današnje središte županije, izrastao je prvobitno na malom stjenovitom otoku Lausu, nastanjenom romanskim stanovništvom, pod imenom Ragusa (početkom VII. stoljeća).

Vremenom se stopio s hrvatkim naseljem, nazvanim Dubrovnik (vjerojatno zbog šume mediteranskog hrasta - dubrave). Spomenut prvi put u dokumentima bosanskog bana Kulina 1189. godine, grad se do XIV stoljeća potpuno kroatizirao.

U tom stoljeću Općina Dubrovnik (Communitas Ragusina) prerasta u Republiku Dubrovačku (Republica Ragusina), razvijajući se tijekom narednih stoljeća u moćno trgovačko i pomorsko središte. Sa svojim očuvanim fortifikacijskim plaštem, prekrasnim kulama (Minčeta, Lovrijenc), Kneževom palačom, Orlandovim stupom na glavnom trgu - Stradunu, Dubrovnik je kao cjelina uvršten u svjetski popis spomenika kulture. Pedesetgodišnja tradicija održavanja Dubrovačkog ljetnog festivala svrstala ga je u red najatraktivnijih svjetskih ljetnih igara na otvorenom. 

Na vrlo uskom području županije izmjenjuju se spomenici kulture i zaštićene prirodne ljepote - rimski Epidaur (Cavtat) i svjetski poznati Arboretum u Trstenom, zaštićena arhitektura Stona i Nacionalni park Mljet ili delta Neretve.

Osim uobičajenog i vrlo razvijenog ljetnog turizma, postoji u nekim dijelovima županije i mogućnost razvoja lovnog turizma, posebno na poluotoku Pelješcu i na ušću Neretve.  Na 167.000 ha lovišta ustanovljena su 23 županijska i 7 državnih lovišta, kojima gospodari 17 lovačkih udruga, udruženih u Lovački savez Dubrovačko-neretvanske županije.

Državnim lovištem "Sveti Ilija - Orebić" gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Makarska. Muflon, veoma atraktivna divljač visokog lova, naseljena je na području Orebića 1970. godine. Blaga klima, kvalitetna hrana i pravilno gospodarenje ovom vrstom divljači u proteklom razdoblju dali su izvanredne rezultate. Već 1984. stečen je trofej muflona u lovištu "Orebić" ocijenjen sa 233,85 CIC točaka - i danas aktualni prvak Hrvatske. Proširen na cijeli poluotok Pelješac, danas je jedna od glavnih lovnih atrakcija.

U dolini Neretve tradicija je lov na lisku,koju će vam nakon lova, prema vašoj želji, ljubazni domaćini spremiti kao izuzetan gurmanski specijalitet. Lov na jarebicu kamenjarku, prepelicu, šljuku, divlju patku, fazana i zeca moguć je u lovištima županije.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

Kada tunelom prođete kroz vrletnu Učku, zaslijepit će vas koloristički kontrast Istarske županije načinjen od žarkog crvenila zemlje, hladnog sivila kamena, ispresijecanog tamnim baršunastim zelenilom mediteranske vegetacije, uokvirenog azurnim plavetnilom neba i akvamarinskim dubokim modrim nijansama mora. Smještena cijelom svojom površinom od 2.813 km2 na područje najvećeg hrvatskog poluotoka - Istru, uronjena duboko u jadranski akvatorij, omeđena je prema kontinentalnom dijelu Hrvatske Čičarijama na sjeveru i Učkom na istoku.

Premda ne i najveći i gospodarski najrazvijeniji, grad Pazin je, zbog svog geografskog položaja, postao administrativno središte županije. Vrlo dobro očuvani spomenici rimske kulture u priobalnim gradovima (Pula, Poreč, Rovinj), te srednjevjekovne sakralne i profane arhitekture (Beram, Grožnjan, Motovun) pružaju mogućnost izuzetne kulturne ponude istarskog turizma, obogaćenog i gastronoskim specijalitetima Istre.

Pogled na dolinu Mirne s motovunskih zidina, uz kraški pršut i istarski teran ili malvaziju, podsjetit će vas, da se u toj dolini, u nedirnutoj šumi hrasta lužnjaka nalazi podzemno carstvo gljiva tartufa. A kad prestane ljetna turistička vreva, možete u miru, u lovištu "Donja Mirna" krenuti u lov na srnjaka, divlju svinju, fazana, šljuku, prepelicu i divlju patku.

Tradicionalni gosti lovačkih društava Istarske županije znaju koliko je uvježbanosti i spretnosti psa i lovca potrebno za atraktivni lov na jarebicu kamenjarku, trčku, šljuku i prepelicu. Odlučite li se za lov na jelena lopatara, dobro došli ste u zeleni raj hrasta crnike u lovištu "Ubaš", kojim gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Buzet. Lovište "Barbariga", na svojoj šumovitoj obali, pruža nezaboravan doživljaj lova na muflona.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA ISTARSKA ŽUPANIJA

Kao da se veliki leptir, raširenih krila spustio na zemljopisnu kartu, tako se Koprivničko-križevačka županija, sa svojih 1.734 km2, blago prostrla u dijelu Podravine, između bezbrojnih dravskih rukavaca s vrbicima i topolama, na mirisne oranice, bujne pašnjake, stoljetne hrastove šume, dotičući jednim krilom vinograde na obroncima Kalnika, a drugim proplanke Bilogore. Koprivnica, sa "Podravkinim" pijetlom, kao simbolom gospodarskog prosperiteta ovog kraja, administrativno je i kulturno središte županije. Svi koji cijene dobru kapljicu, neće pogriješiti ako ujesen navrate u ovaj kraj, kad se o Sv.Martinu krsti mlado vino po izvornim "Križevačkim štatutima".

U bogatom zelenom krajoliku, putnika namjernika će nemalo iznenaditi urđevački pijesci, "Hrvatska Sahara", danas omeđena gustom nizinskom šumom. Odlučite li se za lov na fazana, trčku, divlju patku ili zeca, rado će vas primiti ljubazni domaćini "Fazanerije Peski". U lovištu "Peski" moguć je i odstrel srnjaka i jelena.

Županijski lovački savez čine 32 lovačke udruge koje gospodare s preko 150.000 ha lovišta. Blagi brežuljci Bilogore, obrasli gustim bukovim i hrastovim šumama, ispresijecani mnoštvom brdskih potoka, dobra su staništa jelena, divljih svinja i srnjaka, u lovištima kojima gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Koprivnica. Tamo gdje rijeka Drava svojim krivudavim tokom stvara niz mrtvica i kanala, u miru starih hrastovih šuma, smjestilo se lovište "Repaš". Nakon uspješnog skupnog lova na divlje svinje, ili pojedinačnog lova na jelena ili srnjaka, ugodno ćete se odmoriti i dobro jesti u Lovačkoj kući "Čambina". 

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Smještena na pitomim "zagorskim bregima", na površini od samo 1.230 km2, Krapinsko-zgorska županija stekla je svjetsku slavu kao paleontološko nalazište neandertalskog čovjeka.

Kao oaza sačuvane, nedirnute prirode, oduvijek je privlačila ljude koji su tražili mir izvan gradske vreve, pa su tako tijekom stoljeća i mnogi bogati plemići gradili svoje dvorce i "burgove", uklapajući, najčešće razigranu baroknu arhitekturu, u zelenilo zagorskog pejsaža.

Bogatstvo termalnih izvora pretvoreno je vremenom u poznata izletišta, s izgrađenim termalnim bazenima i pratećom infrastrukturom.

Sve naglašenija je orijentacija na razvoj seoskog turizma, u koji je uključena i ponuda domačih specijaliteta, poput "purice s mlincima" i "zagorskih štrukli".

Ponuda lovnog turizma svodi se uglavnom na odstrel sitne divljači: fazan, šljuka, prepelica, patka, trčka i zec.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA