Kuhada
Ličko-senjska županija, na površini od 5.350 km2, zbog svoje osebujnosti s pravom zaslužuje epitet prirodoslovnog muzeja na otvorenom. Na malim udaljenostina izmjenjuju se površinski i podzemni krški oblici s bogatim biljnim svijetom (s više od 2.600 vrsta, od čega 78 endema) i rijetkim zaštićenim vrstama životinja (vuk, ris, tetrijeb gluhan, orao zmijar, sova ušara). Reljef je vrlo dinamičan i raznovrstan s tri posebne cjeline.
Najbogatija pastrvska voda na svijetu, rijeka Gacka je svojom ljepotom i bistrinom vode pravi ribički raj. Krenete li tokom rijeke Like, možete se izgubiti u dubinama kraških špilja, u kojima se skrije i ponovno pojavi ta, po duljini druga europska ponornica. U srcu "kršne Like" smjestio se Gospić, gospodrsko i administrativno središte županije. Naslonjen na bjelinu velebitskog krša, zagledan u plavetnilo mora, šiban orkanskim burama, stoji Senj, povijesni grad uskoka. Ponuda lovnog turiza u Ličko-senjskoj županiji vrlo je bogata i raznovsna, a njeni nosioci su lovačka društva i privatni lovozakupnici. Gorostasni mrki medvjed nastava planinska lovišta ("Sjeverni Velebit", "Crno jezero", "Brinje"). U lovnoj ponudi županije, u gotovo svim lovištima, najzastupljenija divljač je divlja svinja. Nepristupačni tereni i kvalitetna staništa omogućili su razvoj trofejnih primjeraka ove divljači (Trofej kljova divlje svinje iz lovišta "Perušić" sa 149,25 CIC točaka najjače su kljove Republike Hrvatske i četvrte na svjetskoj rang listi). Na južnoj strani Velebita uz more, u lovištima "Sveti Juraj" i "Jablanac", nudi se atraktivan lova na muflona, divokozu i jelena lopatara. Od sitne divljači, lovišta Ličko-senjske županije nude odstrel jarebice kamenjarke, šljuke, prepelice, fazana i zeca.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA |
Od krupne divljači u lovištima je najzastupljenija srneća divljač. Iskorištavanje šljunka u porječju Drave stvorilo je niz, sada napuštenih šljunčara, pogodnih za lov na divlje patke i divlje guske. Nizinska lovišta županije bogata su sitnom divljači (fazan, šljuka, trčka, prepelica, jarebica i zec).
Lovačka društva udružena su u Lovački savez Međimurske županije, i kao zakupnici zajedničkih lovišta, nosioci su organiziranog lova i lovnog turizma.
Osječko-baranjska županija je smještena u Panonskoj niziji, na sjeveroistoku Hrvatske, na površini od 4.152 km2. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njenog utoka u Dunav, koji je svojim plavnim područjem stvorio Kopački rit, park prirode zaštićen kao zoološki rezervat. Na jugozapadu omeđena je obroncima Krndije. Pretežito je ravničarska, s velikim agrarnim površinama, a 82.868 ha pokrivaju šume Glavno administrativno, gospodarsko i kulturno središte županije je grad Osijek.
Lov na području županije ima bogatu tradiciju, posebno na krupnu divljač, a i danas može ponuditi visoko trofejnu divljač u otvorenim lovištima (jelen, divlja svinja, srnjak), te u ograđenim lovištima (jelen loptar, muflon). Od sitne divljači nudi se: fazan, šljuka, prepelica, trčka, divlja patka, divlja guska i zec.
Lijepo
uređene lovačke kuće nude kvalitetan smještaj i bogatu domaću kuhinju.
Osim ritskog jelena u Baranji, te u nizinskim šumama Našica i Donjeg Miholjca, na području Starog Petrovog Sela stečen je 2001.godine trofej srnjaka, ocijenjen sa 191,65 CIC točaka, što je novi državni prvak. Divlja svinja prisutna je u većini županijskih lovišta. Fazan je rasprostranjen na području cijele županije i glavna je lovna divljač u zajedničkim lovištima. Prirodna reprodukcija ne zadovoljava potrebe lovaca za ovom divljači, pa ih društva napučuju iz umjetnog uzgoja. Najveći proizvođač fazana na području županije je LD "Fazan" Darda.
Izvor: HTZ LOVIŠTA OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA |
Smještena na zapadu Hrvatske, Primorsko-goranska županija obuhvaća površinu od 3.590 km2. Dijelom uz more, s nizom kvarnerskih otoka, omeđena je na sjeveru rijekama Čabrankom i Kupom, te na zapadu grebenom Učke i Ćićarijama. Najveća hrvatska luka, Rijeka, koja suvereno vlada Kvarnerskim zaljevom, administrativno je, gospodarsko i kulturno središte županije. Zbog svog povoljnog geografskog položaja, Rijeka je postala jedna od najznačajnijih tranzitnih luka u ovom dijelu Europe. U zaštićenu prirodnu baštinu primorsko-goranske županije spada i naš prostorno najveći Nacionalni park Risnjak (6.400 ha). U njegovom sastavu je osim masiva Risnjak, i masiv hrvatskog Snježnika, te izvorišno područje Kupe i potok Krašičevica. Bijele i Samarske stijene u Velikoj Kapeli prirodni su rezervati, u kojima visoke stijene, nazubljena gorska sedla s dubokim vrtačama, okružuju iskonske šume pretplaninske bukve, smreke i jele.
Cijela Primorsko-goranska županija
jedno je veliko lovište, podijeljeno u tri prirodne cjeline - goransku,
primorsku i otočnu. Lovišta pokrivaju površinu od 347.454 ha, a
podijeljena su na 55 lovišta (24 državna i 31 županijsko). Većina
lovišta je u zakupu lovačkih udruga, udruženih u Lovački savez
Primorsko-goranske županije. Lovci ovog kraja daju značajan doprinos
uzgoju i zaštiti divljači, očuvanju prirodnih staništa, te biološke i
ekološke ravnoteže. Lovištima "Bjelolasica" i "Smrekova draga-Gumance"
gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Delnice. Goranska lovišta
zauzimaju sav prostor Gorskog kotara, široke visoravni prošarane strmim
vrhuncima, blagim padinama, pašnjacima, ravnicama i brzim rijekama koje
se smjenjuju s bistrim jezerima. Nad svime vlada zelenilo stoljetnih
šuma jele, smreke i bukve.
Najzastupljenija je srna, potom divlja svinja i jelen obični, ali je najatraktivnija divljač lovnog turizma u ovom području šumska šljuka. Čari lova pružit će vam brojnost zeca, te lov na jarebicu kamenjarku i fazana. Dobra pristupačnost cijelog prostora čini ovu područje vrlo atraktivnim za lovce iz svih krajeva. Otočna lovišta čine otoci Krk, Rab i otoci cresko-lošinjske skupine. Jedino tu ćete pronaći jelena aksisa, a mogućnost vam se pruža i za lov na jelena lopatara, srnu i muflona. Od sitne divljači ovdje obitava zec, divlji kunić, kamenjarka, fazan, te šljuka (na preletu i zimovanju).
Detaljne podatke o lovištima županije, što, gdje, kada i kako loviti, možete pronaći u "Vodičku kroz lovišta" u izdanju Primorsko-goranske županije - Upravni odjel za gospodarstvo, tiskanom u Rijeci 1999. godine. Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA |
Šibensko-kninska županija obuhvaća površinu od 2.994 km2. Duboko usječenim kanjonom rijeke Krke i Čikole, Prukljanskim jezerom i Šibenskim kanalom županija je razdvojena na dva dijela, s vrlo različitim reljefnim, klimatskim i vegetacijskim obilježjima. Sjeverni, pretežito planinski dio obuhvaća područje tzv. Dalmatinske zagore (s gradovima Kninom i Drnišom). Južni, priobalni dio obuhvaća i oko 240 otoka i otočića, od kojih je samo 6 naseljeno (Prvić, Zlarin, Kaprije, Žirje, Krapanj i Murter). Povijesni grad i luka, Šibenik je danas administrativno i kulturno središte županije. Pod današnjim imenom prvi put se spominje 1066. godine u povelji hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., pa ga zato često nazivaju Krešimirovim gradom. Svjetski poznat postao je po svojoj katedrali, s prekrasnom kupolom Nikole Firentinca, i još čuvenijim frizom kamenih glava - djelom najpoznatijeg hrvatskog renesansnog kipara, Jurja Dalmatinca.
Zadivljujuća ljepota netaknute prirode, pašnjaci, proplanci, visovi i kanjoni rijeka udovoljit će željama onih koji cijene čari istinskog lova. Na otoku Tijatu pruža se mogućnost odstrela muflonske divljači, dok je u ostalim lovištima pretežito zastupljen lov na sitnu divljač. Nedaleko od Šibenika, ljubitelji tradicionalnog lova sa sokolom, uredili su "Sokolarski centar" za obuku, uzgoj i zaštitu ptica grabljivica.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA |
Sa 4.524 km2 ukupne površine, Splitsko-dalmatinska župnija druga je po veličini županija u Hrvatskoj. Oslonjena je svojim južnim dijelom na jadranski akvatorij, s otocima: Brač, Hvar, Šolta i Vis (da spomenemo tek one najveće). Županijom se, po cijloj njenoj dužini, u smjeru sjeverozapad - jugoistok, protežu planinski masivi Kozjaka, Mosora i Biokova. Planinski masiv Dinare zatvara cijelom dužinom njenu sjeveroistočnu granicu. Između dva planinska masiva vijuga poput zmije bistra, kraška ljepotica - Cetina, napajajući vodom plodna dalmatinska polja. Split, značajna putnička i tranzitna luka Jadrana, administrativno je i kulturno središte županije. Iako su, mnogo prije njega, na ovom području nicali gradovi - grčke kolonije: Issa (otok Vis), Pharos (Stari Grad na otoku Hvaru), Tragurion (Trogir), Salona (Solin) i Epetion (Stobreč), Split se u rimsko doba, izgradnjom Dioklecijanove palače početkom 4. stoljeća naše ere, polako ali sigurno pretvarao u trgovačko i gospodarsko središte. Postavši početkom 10. stoljeća središtem mitropolije, Split puni procvat doživljava u 14. stoljeću, stvorivši samostalnu komunu - civitas Spalatei, s najstarijim napisanim i sačuvanim gradskim Statutom iz 1312. godine. Uz renesansni Split vežu se i imena najslavnijih kipara i klesara tog vremena - kao što su: Juraj Dalmatinac, Andrija Aleši i Nikola Firentinac. Suvremeni Split, danas drugi po veličini grad u Hrvatskoj, svojom turističkom i kulturnom ponudom, stoji uz bok svih mediteranskih gradova te veličine.
U dijelu državnih lovišta,( "Biokovo", "Mosor", "Pelegrin", "Kopršnica-Tijarica"), koja su u privatnom zakupu, moguć je lov na krupnu divljač. "Ljepotica vrleti" - divokoza, najizazovniji je trofej za svakog lovca. Lovište "Biokovo" već godinama je kvalitetno stanište ove trofejne divljači. Godine 2000. stečen je tofej kuka divokoze od 115,48 CIC točaka, koji je postao novi nacionalni prvak. Zbog svoje izuzetne ljepote i očuvanosti prirode, Biokovo je proglašeno Parkom prirode. Lovačko društvo Split: tel. 021 486 088
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA |
Na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, na površini od 1.260 km2, smjestila se Varaždinska županija. Na zaravni, oivičena šumovitim proplancima Maceljskog gorja na zapadu, slikovitim obroncima Ivančice na jugu i Kalničkog gorja na istoku, priljubila se svojim sjevernim dijelom uz lijevu obalu široke i moćne rijeke Drave. Među najznačajnije kulturno-povijesne spomenike Varaždinske županije valja ubrojati pavlinski samostan i crkvu Sv.Marije u Ludbregu s baroknim slikarijama Ivana Rangera, a uščuvanošću i slikovitošću, izdvajaju se i njeni dvorci, Trakošćan i Maruševac. Termalni izvori, u vrijeme Rimljana poznati kao Aquae Iasae, danas Varaždinske toplice, još jedan su razlog za posjet ovoj županiji. Svojevrsni grad-muzej, Varaždin je po sačuvanosti svoje, barokno raskošne i razigrane urbane cjeline, pravi europski dragulj. Sa statusom Slobodnog kraljevskog grada od 1209. godine (povelja ugarskog kralja Andrije II.), Varaždin je u jednom razdoblju bio i glavni grad trojedne Hrvatske. Danas administrativno i gospodarsko središte županije, svojim "Baroknim večerima", nametnuo se i kao značajno kulturno i glazbeno središte Europe.
Ne čudi stoga, da se upravo u Varaždinu svake godine u listopadu održava međunarodni sajam lovnog i ribolovnog turizma . Današnje lovište "Zelendvor" ustanovio je još 1870. godine grof Marko Bambelles, koji je na svoj posjed, nedaleko od Varaždina, dopremio prve fazane iz Moravske. Vremenom je to postalo jedno od najpoznatijih uzgajališta i najbogatijih lovišta u Europi.
Uz fazana, danas se uzgaja i trčka, jarebica i virđinijska prepelica. U šumama "Zelendvora", kao i na desetak susjednih manjih lovišta, redovno se za domaće i inozemne lovce organiziraju atraktivni lovovi - posebice na zečeve, fazane, jarebice, divlje patke i drugu sitnu divljač, ali i na srne i divlje svinje. Nakon uzbudljivog lova, ljubazni domaćini će vam, uz kvalitetan smještaj, ponuditi i vrhunske kulinarske specijalitete od divljači. Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA |
Zadarska županija prostire se na 3.643 km2. Prema reljefu razlikuju se dvije zasebne cjeline. Velebit dijeli županiju na sjeverni, kontinentalni dio, te na južni, priobalni dio, s bogatim i plodnim Ravnim kotarima i jadranskim akvatorijem s preko 300 otoka. Uz veće otoke - Pag, Pašman, Ugljan, Dugi otok, Iž, Molat i Silbu, posebnu vrijednost ovom području daje Nacionalni park Kornati, splet od 150 otoka, otočića i hridi, čija bijelo-siva boja kamenjara još više ističe modrinu kornatskog mora. Prirodni nastavak Kornata je Park prirode - Telaščica, 8.200 m dugi zaljev na južnoj strani Dugog otoka, s 25 uvala, 5 otočića i Slanim jezerom,s vodom znatno slanijom od obližnje morske. Područje između najvišeg vrha Velebita (Vaganski vrh 1.757 m) i mora proglašeno je Nacionalnim parkom, s jedinstvenim kanjonima Velike i Male Paklenice, i s liticama visokim i do 400 metara. Odlikuje se bogatstvom flore i faune, s mnogim endemičnim vrstama, i rijetkim bjeloglavim supom kao posebnom atrakcijom.
Stari povijesni grad Zadar,
nekad i glavni grad Dalmacije, danas je administrativno i kulturno
središte županije. Grad je do danas sačuvao antički raster i rimski
forum iz 1. stoljeća. Zaštitni znak grada je predromanička crkva sv.
Donata (9. stoljeće), a dobro su sačuvani i najljepši primjerci
romanike u Hrvatskoj: katedrala sv Stošije (13. stoljeće), crkva sv.
Krševana (12. stoljeće) i zvonik sv. Marije iz 1105. godine. Očuvani su
i gradski bedemi s reprezentativnim Lučkim i Kopnenim vratima (16.
stoljeće), Gradska loža i Gradska straža, Trg 3 bunara i Trg 5 bunara.
Zanimljivo je da je grad pod okriljem čak 4 sveca zaštitnika: sv. Šime,
sv. Stošije, sv. Krševana i sv.Zoila. U svjetskoj kulturi Zadar je
poznat po svojoj Stalnoj izložbi sakralne umjetnosti i već
tradicionalnoj manifestaciji "Glazbene večeri u sv. Donatu".
Lovišta Ravnih kotara pogodna su za lov na prepelicu, fazana i zeca, a zanimanje lovca može pobuditi i lov na prilično brojnog čaglja. Nađete li se u lovu na otoku Pagu, ne propustite kušati čuveni paški sir i pršut, a kao suvenir ponijeti svjetski poznatu pašku čipku.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA ZADARSKA ŽUPANIJA |
Na oranicama, livadama i bogatim pašnjacima, ispresijecanim stogodišnjim šumama poznatog slavonskog hrasta, u jugoistočnom dijelu Slavonije smjestila se, na prostoru od 2.448 km2, Vukovarsko-srijemska županija Nazvane i "Žitnicom Europe", nepregledne plodne slavonske ravnice, s prosječnom nadmorskom visinom od 78 metara, oivičene rijekama Savom i Dunavom, samo u predijelu oko Iloka prelaze u relativno nisko, vinorodno područje obronaka Fruške gore, s Ilokom, kao najistočnijim gradom Hrvatske. Po mnogo čemu povijesni grad, od najranije prethistorijske vučedolske kulture do najnovijih ratnih stradanja i razaranja, Vukovar je, uz atribut "grada heroja", dobio i službeni status administrativnog i kulturnog središta Vukovarsko-srijemske županije. Kad se uspavani stoljetni hrastovi prenu iz zimskog sna, probuđeni lavežom pasa i povicima goniča, ni jedno lovačko srce ne može odoljeti tom iskonskom zovu lova na divlje svinje. Kad zvukove lovačkog roga zamijene zvuci tamburice i slavonskog bećarca, ljubazni domaćini će vam ponuditi gastronomske specijalitete ovog kraja.
Šume bogate žirom idealno su stanište za jelene, divlje svinje i srne. Ljepotom nedirnute prirode i bogatstvom jelenske i crne divljači posebno se ističu lovišta Hrvatskih šuma - Uprave šuma Vinkovci: "Spačva jug", "Spačva sjever", te ograđeno lovište "Kunjevci", koje nudi i mogućnost odstrela trofejnih primjeraka muflona i jelena lopatara.
Lovačka društva, udružena u Lovački savez županije, nude lov na srneću divljač, te sitnu divljač (fazan, šljuka, patka, prepelica, guska i zec). Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA |
Podravska magistrala, kao glavna prometna arterija na putu Zapadna Europa - Istok, podijelila je Virovitičko-podravsku županiju na dvije reljefne cjeline: šumom i poljima bogatu dravsku dolinu na sjeveru, i sjeveroistočne obronke Bilogore i Papuka na jugu županije. Grad Virovitica središte je županije, koja se prostire na 2.021 km2. Ljepota gotovo netaknutih šuma, polja, čistih rijeka i jezera, skriva u svojim njedrima brojnu divljač, mameći svakog lovca da iskuša dobru kob.
Od krupne divljači, svojom brojnošću se izdvaja divlja svinja, a kvalitetom jelen i srnjak. Posebno je atraktivan ljetni lov na prepelicu. A kad sniježni pokrivač svojom bjelinom prekrije nizinska lovišta, iskusno oko lovca prepoznat će brojne tragove sitne divljači. Doba je za lov na zeca, fazana, trčku i divlju patku.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA |