Kao da se veliki leptir, raširenih krila spustio na zemljopisnu kartu, tako se Koprivničko-križevačka županija, sa svojih 1.734 km2, blago prostrla u dijelu Podravine, između bezbrojnih dravskih rukavaca s vrbicima i topolama, na mirisne oranice, bujne pašnjake, stoljetne hrastove šume, dotičući jednim krilom vinograde na obroncima Kalnika, a drugim proplanke Bilogore. Koprivnica, sa "Podravkinim" pijetlom, kao simbolom gospodarskog prosperiteta ovog kraja, administrativno je i kulturno središte županije. Svi koji cijene dobru kapljicu, neće pogriješiti ako ujesen navrate u ovaj kraj, kad se o Sv.Martinu krsti mlado vino po izvornim "Križevačkim štatutima".

U bogatom zelenom krajoliku, putnika namjernika će nemalo iznenaditi urđevački pijesci, "Hrvatska Sahara", danas omeđena gustom nizinskom šumom. Odlučite li se za lov na fazana, trčku, divlju patku ili zeca, rado će vas primiti ljubazni domaćini "Fazanerije Peski". U lovištu "Peski" moguć je i odstrel srnjaka i jelena.

Županijski lovački savez čine 32 lovačke udruge koje gospodare s preko 150.000 ha lovišta. Blagi brežuljci Bilogore, obrasli gustim bukovim i hrastovim šumama, ispresijecani mnoštvom brdskih potoka, dobra su staništa jelena, divljih svinja i srnjaka, u lovištima kojima gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Koprivnica. Tamo gdje rijeka Drava svojim krivudavim tokom stvara niz mrtvica i kanala, u miru starih hrastovih šuma, smjestilo se lovište "Repaš". Nakon uspješnog skupnog lova na divlje svinje, ili pojedinačnog lova na jelena ili srnjaka, ugodno ćete se odmoriti i dobro jesti u Lovačkoj kući "Čambina". 

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Smještena na pitomim "zagorskim bregima", na površini od samo 1.230 km2, Krapinsko-zgorska županija stekla je svjetsku slavu kao paleontološko nalazište neandertalskog čovjeka.

Kao oaza sačuvane, nedirnute prirode, oduvijek je privlačila ljude koji su tražili mir izvan gradske vreve, pa su tako tijekom stoljeća i mnogi bogati plemići gradili svoje dvorce i "burgove", uklapajući, najčešće razigranu baroknu arhitekturu, u zelenilo zagorskog pejsaža.

Bogatstvo termalnih izvora pretvoreno je vremenom u poznata izletišta, s izgrađenim termalnim bazenima i pratećom infrastrukturom.

Sve naglašenija je orijentacija na razvoj seoskog turizma, u koji je uključena i ponuda domačih specijaliteta, poput "purice s mlincima" i "zagorskih štrukli".

Ponuda lovnog turizma svodi se uglavnom na odstrel sitne divljači: fazan, šljuka, prepelica, patka, trčka i zec.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

Ličko-senjska županija, na površini od 5.350 km2, zbog svoje osebujnosti s pravom zaslužuje epitet prirodoslovnog muzeja na otvorenom. Na malim udaljenostina izmjenjuju se površinski i podzemni krški oblici s bogatim biljnim svijetom (s više od 2.600 vrsta, od čega 78 endema) i rijetkim zaštićenim vrstama životinja (vuk, ris, tetrijeb gluhan, orao zmijar, sova ušara). Reljef je vrlo dinamičan i raznovrstan s tri posebne cjeline. 

Velebitski planinski niz pruža se 100 km kroz županiju, s visinom od 1757 metara. Drugu cjelinu čini zapadnolička zavala, smještena između Velebita, Kapele i Ličkog sredogorja. Otok Pag, u najčiščem dijelu jadranskog akvatorija, sa svojim ornitološkim rezervatima (Povljansko i Kolansko blato), čini zasebnu treću cjelinu. Nacionalni park Plitvička jezera zasebna su i nikad nedovršena priča. Kad sunce pozlati jezersku vodu, mameći ribe na čudesni ples, gorostasno drveće se poput kršnih ličkih mladića samodopadno ogleda u tom zrcalu. Zavijena u jesensku maglu, jezera čuvaju tajnu skrivenog zmaja, iz starih skandinavskih saga. Okovana ledom, okružena u bijele sniježne bunde obučenim stablima, najslikovitija je božićna priča. 

Najbogatija pastrvska voda na svijetu, rijeka Gacka je svojom ljepotom i bistrinom vode pravi ribički raj. Krenete li tokom rijeke Like, možete se izgubiti u dubinama kraških špilja, u kojima se skrije i ponovno pojavi ta, po duljini druga europska ponornica. U srcu "kršne Like" smjestio se Gospić, gospodrsko i administrativno središte županije. Naslonjen na bjelinu velebitskog krša, zagledan u plavetnilo mora, šiban orkanskim burama, stoji Senj, povijesni grad uskoka. Ponuda lovnog turiza u Ličko-senjskoj županiji vrlo je bogata i raznovsna, a njeni nosioci su lovačka društva i privatni lovozakupnici. Gorostasni mrki medvjed nastava planinska lovišta ("Sjeverni Velebit", "Crno jezero", "Brinje").

U lovnoj ponudi županije, u gotovo svim lovištima, najzastupljenija divljač je divlja svinja. Nepristupačni tereni i kvalitetna staništa omogućili su razvoj trofejnih primjeraka ove divljači (Trofej kljova divlje svinje iz lovišta "Perušić" sa 149,25 CIC točaka najjače su kljove Republike Hrvatske i četvrte na svjetskoj rang listi). Na južnoj strani Velebita uz more, u lovištima "Sveti Juraj" i "Jablanac", nudi se atraktivan lova na muflona, divokozu i jelena lopatara. Od sitne divljači, lovišta Ličko-senjske županije nude odstrel jarebice kamenjarke, šljuke, prepelice, fazana i zeca.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA

Osječko-baranjska županija je smještena u Panonskoj niziji, na sjeveroistoku Hrvatske, na površini od 4.152 km2. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njenog utoka u Dunav, koji je svojim plavnim područjem stvorio Kopački rit, park prirode zaštićen kao zoološki rezervat. Na jugozapadu omeđena je obroncima Krndije. Pretežito je ravničarska, s velikim agrarnim površinama, a 82.868 ha pokrivaju šume Glavno administrativno, gospodarsko i kulturno središte županije je grad Osijek.

Na ukupnoj lovnoj površini od 347.685 ha ustanovljena su 83 zajednička lovišta, kojima gospodare lovačka društva, udružena u Lovački savez Osječko-baranjske županije, te 14 državnih lovišta, koja su pretežito u privatnom zakupu, ili je pravo lova povjereno Javnom poduzeću "Hrvatske šume" - Uprava šuma Našice (lovište " Đurđenica"), odnosno Uprava šuma Osijek (lovišta "Tikveš", "Podunavlje-Podravlje", te uzgajališta divljči "Mačkovac", "Kujnjak" i "Nabrđe").

Lov na području županije ima bogatu tradiciju, posebno na krupnu divljač, a i danas može ponuditi visoko trofejnu divljač u otvorenim lovištima (jelen, divlja svinja, srnjak), te u ograđenim lovištima (jelen loptar, muflon).

Od sitne divljači nudi se: fazan, šljuka, prepelica, trčka, divlja patka, divlja guska i zec.

Osim ritskog jelena u Baranji, te u nizinskim šumama Našica i Donjeg Miholjca, na području Starog Petrovog Sela stečen je 2001.godine trofej srnjaka, ocijenjen sa 191,65 CIC točaka, što je novi državni prvak. Divlja svinja prisutna je u većini županijskih lovišta. Fazan je rasprostranjen na području cijele županije i glavna je lovna divljač u zajedničkim lovištima. Prirodna reprodukcija ne zadovoljava potrebe lovaca za ovom divljači, pa ih društva napučuju iz umjetnog uzgoja. Najveći proizvođač fazana na području županije je LD "Fazan" Darda.

Izvor: HTZ

LOVIŠTA OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA

Smještena na zapadu Hrvatske, Primorsko-goranska županija obuhvaća površinu od 3.590 km2. Dijelom uz more, s nizom kvarnerskih otoka, omeđena je na sjeveru rijekama Čabrankom i Kupom, te na zapadu grebenom Učke i Ćićarijama. Najveća hrvatska luka, Rijeka, koja suvereno vlada Kvarnerskim zaljevom, administrativno je, gospodarsko i kulturno središte županije.

Zbog svog povoljnog geografskog položaja, Rijeka je postala jedna od najznačajnijih tranzitnih luka u ovom dijelu Europe. U zaštićenu prirodnu baštinu primorsko-goranske županije spada i naš prostorno najveći Nacionalni park Risnjak (6.400 ha). U njegovom sastavu je osim masiva Risnjak, i masiv hrvatskog Snježnika, te izvorišno područje Kupe i potok Krašičevica. Bijele i Samarske stijene u Velikoj Kapeli prirodni su rezervati, u kojima visoke stijene, nazubljena gorska sedla s dubokim vrtačama, okružuju iskonske šume pretplaninske bukve, smreke i jele.

Cijela Primorsko-goranska županija jedno je veliko lovište, podijeljeno u tri prirodne cjeline - goransku, primorsku i otočnu. Lovišta pokrivaju površinu od 347.454 ha, a podijeljena su na 55 lovišta (24 državna i 31 županijsko). Većina lovišta je u zakupu lovačkih udruga, udruženih u Lovački savez Primorsko-goranske županije. Lovci ovog kraja daju značajan doprinos uzgoju i zaštiti divljači, očuvanju prirodnih staništa, te biološke i ekološke ravnoteže. Lovištima "Bjelolasica" i "Smrekova draga-Gumance" gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Delnice. Goranska lovišta zauzimaju sav prostor Gorskog kotara, široke visoravni prošarane strmim vrhuncima, blagim padinama, pašnjacima, ravnicama i brzim rijekama koje se smjenjuju s bistrim jezerima. Nad svime vlada zelenilo stoljetnih šuma jele, smreke i bukve.

Brojne vrste divljači, poput medvjeda mrkog, risa, zaštićenog vuka i tetrijeba gluhana, plahe srne, jelena, pokretljive divlje svinje i "ljepotice vrleti" divokoze, žive ovdje u iskonskom miru i gotovo po zakonima prirode. Iako je goranski jelen tjelesno i trofejno slabiji od svog suplemenjaka iz nizina, njegova rika u klancima Gorskog kotara ostat će svakom lovcu u trajnom sjećanju. Uz jadransku obalu, od Plominskog zaljeva do Vinodolskog podgorja, prostrla su se primorska lovišta.

Najzastupljenija je srna, potom divlja svinja i jelen obični, ali je najatraktivnija divljač lovnog turizma u ovom području šumska šljuka. Čari lova pružit će vam brojnost zeca, te lov na jarebicu kamenjarku i fazana. Dobra pristupačnost cijelog prostora čini ovu područje vrlo atraktivnim za lovce iz svih krajeva. Otočna lovišta čine otoci Krk, Rab i otoci cresko-lošinjske skupine. Jedino tu ćete pronaći jelena aksisa, a mogućnost vam se pruža i za lov na jelena lopatara, srnu i muflona. Od sitne divljači ovdje obitava zec, divlji kunić, kamenjarka, fazan, te šljuka (na preletu i zimovanju).

Detaljne podatke o lovištima županije, što, gdje, kada i kako loviti, možete pronaći u "Vodičku kroz lovišta" u izdanju Primorsko-goranske županije - Upravni odjel za gospodarstvo, tiskanom u Rijeci 1999. godine.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

Šibensko-kninska županija obuhvaća površinu od 2.994 km2. Duboko usječenim kanjonom rijeke Krke i Čikole, Prukljanskim jezerom i Šibenskim kanalom županija je razdvojena na dva dijela, s vrlo različitim reljefnim, klimatskim i vegetacijskim obilježjima. Sjeverni, pretežito planinski dio obuhvaća područje tzv. Dalmatinske zagore (s gradovima Kninom i Drnišom). Južni, priobalni dio obuhvaća i oko 240 otoka i otočića, od kojih je samo 6 naseljeno (Prvić, Zlarin, Kaprije, Žirje, Krapanj i Murter).

Povijesni grad i luka, Šibenik je danas administrativno i kulturno središte županije. Pod današnjim imenom prvi put se spominje 1066. godine u povelji hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., pa ga zato često nazivaju Krešimirovim gradom. Svjetski poznat postao je po svojoj katedrali, s prekrasnom kupolom Nikole Firentinca, i još čuvenijim frizom kamenih glava - djelom najpoznatijeg hrvatskog renesansnog kipara, Jurja Dalmatinca. 

Među znamenitosti ovog kraja valja svakako ubrojati i Nacionalni park Slapovi Krke. Prolazeći kroz kraške predjele, od Dinare do mora, Krka je stvorila impresivni kanjon s brojnim slapovima, od kojih je najviši Skradinski buk (46 m). Otočić Visovac, na dijelu gdje je Krka stvorila jezero, poznat je po franjevačkom samostanu iz 15. stoljeća.

Zadivljujuća ljepota netaknute prirode, pašnjaci, proplanci, visovi i kanjoni rijeka udovoljit će željama onih koji cijene čari istinskog lova. Na otoku Tijatu pruža se mogućnost odstrela muflonske divljači, dok je u ostalim lovištima pretežito zastupljen lov na sitnu divljač. Nedaleko od Šibenika, ljubitelji tradicionalnog lova sa sokolom, uredili su "Sokolarski centar" za obuku, uzgoj i zaštitu ptica grabljivica.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Sa 4.524 km2 ukupne površine, Splitsko-dalmatinska župnija druga je po veličini županija u Hrvatskoj. Oslonjena je svojim južnim dijelom na jadranski akvatorij, s otocima: Brač, Hvar, Šolta i Vis (da spomenemo tek one najveće). Županijom se, po cijloj njenoj dužini, u smjeru sjeverozapad - jugoistok, protežu planinski masivi Kozjaka, Mosora i Biokova. Planinski masiv Dinare zatvara cijelom dužinom njenu sjeveroistočnu granicu. Između dva planinska masiva vijuga poput zmije bistra, kraška ljepotica - Cetina, napajajući vodom plodna dalmatinska polja.

Split, značajna putnička i tranzitna luka Jadrana, administrativno je i kulturno središte županije. Iako su, mnogo prije njega, na ovom području nicali gradovi - grčke kolonije: Issa (otok Vis), Pharos (Stari Grad na otoku Hvaru), Tragurion (Trogir), Salona (Solin) i Epetion (Stobreč), Split se u rimsko doba, izgradnjom Dioklecijanove palače početkom 4. stoljeća naše ere, polako ali sigurno pretvarao u trgovačko i gospodarsko središte. Postavši početkom 10. stoljeća središtem mitropolije, Split puni procvat doživljava u 14. stoljeću, stvorivši samostalnu komunu - civitas Spalatei, s najstarijim napisanim i sačuvanim gradskim Statutom iz 1312. godine.

Uz renesansni Split vežu se i imena najslavnijih kipara i klesara tog vremena - kao što su: Juraj Dalmatinac, Andrija Aleši i Nikola Firentinac. Suvremeni Split, danas drugi po veličini grad u Hrvatskoj, svojom turističkom i kulturnom ponudom, stoji uz bok svih mediteranskih gradova te veličine.

U Lovački savez Splitsko-dalmatinske županije udružile su se 33 lovačke udruge, koje gospodare dijelom županijskih i državnih lovišta. U ponudi tih društava prevladava lov na sitnu divljač (jarebica kamenjarka, šljuka, prepelica, fazan, divlja patka i zec).

 U dijelu državnih lovišta,( "Biokovo", "Mosor", "Pelegrin", "Kopršnica-Tijarica"), koja su u privatnom zakupu, moguć je lov na krupnu divljač. "Ljepotica vrleti" - divokoza, najizazovniji je trofej za svakog lovca. Lovište "Biokovo" već godinama je kvalitetno stanište ove trofejne divljači. Godine 2000. stečen je tofej kuka divokoze od 115,48 CIC točaka, koji je postao novi nacionalni prvak. Zbog svoje izuzetne ljepote i očuvanosti prirode, Biokovo je proglašeno Parkom prirode. Lovačko društvo Split: tel. 021 486 088

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

Na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, na površini od 1.260 km2, smjestila se Varaždinska županija. Na zaravni, oivičena šumovitim proplancima Maceljskog gorja na zapadu, slikovitim obroncima Ivančice na jugu i Kalničkog gorja na istoku, priljubila se svojim sjevernim dijelom uz lijevu obalu široke i moćne rijeke Drave.

Među najznačajnije kulturno-povijesne spomenike Varaždinske županije valja ubrojati pavlinski samostan i crkvu Sv.Marije u Ludbregu s baroknim slikarijama Ivana Rangera, a uščuvanošću i slikovitošću, izdvajaju se i njeni dvorci, Trakošćan i Maruševac. Termalni izvori, u vrijeme Rimljana poznati kao Aquae Iasae, danas Varaždinske toplice, još jedan su razlog za posjet ovoj županiji. Svojevrsni grad-muzej, Varaždin je po sačuvanosti svoje, barokno raskošne i razigrane urbane cjeline, pravi europski dragulj. Sa statusom Slobodnog kraljevskog grada od 1209. godine (povelja ugarskog kralja Andrije II.), Varaždin je u jednom razdoblju bio i glavni grad trojedne Hrvatske. Danas administrativno i gospodarsko središte županije, svojim "Baroknim večerima", nametnuo se i kao značajno kulturno i glazbeno središte Europe.

Bogata tradicija lovnog turizma, vezana prvenstveno uz lovište "Zelendvor", u kojem su lovačku sreću iskušavale i mnoge okrunjene glave Europe, stvorila je od Varaždinske županije stjegonošu lovnog turizma.

Ne čudi stoga, da se upravo u Varaždinu svake godine u listopadu održava međunarodni sajam lovnog i ribolovnog turizma . Današnje lovište "Zelendvor" ustanovio je još 1870. godine grof Marko Bambelles, koji je na svoj posjed, nedaleko od Varaždina, dopremio prve fazane iz Moravske. Vremenom je to postalo jedno od najpoznatijih uzgajališta i najbogatijih lovišta u Europi. 

Uz fazana, danas se uzgaja i trčka, jarebica i virđinijska prepelica. U šumama "Zelendvora", kao i na desetak susjednih manjih lovišta, redovno se za domaće i inozemne lovce organiziraju atraktivni lovovi - posebice na zečeve, fazane, jarebice, divlje patke i drugu sitnu divljač, ali i na srne i divlje svinje. Nakon uzbudljivog lova, ljubazni domaćini će vam, uz kvalitetan smještaj, ponuditi i vrhunske kulinarske specijalitete od divljači.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA

Zadarska županija prostire se na 3.643 km2. Prema reljefu razlikuju se dvije zasebne cjeline. Velebit dijeli županiju na sjeverni, kontinentalni dio, te na južni, priobalni dio, s bogatim i plodnim Ravnim kotarima i jadranskim akvatorijem s preko 300 otoka. Uz veće otoke - Pag, Pašman, Ugljan, Dugi otok, Iž, Molat i Silbu, posebnu vrijednost ovom području daje Nacionalni park Kornati, splet od 150 otoka, otočića i hridi, čija bijelo-siva boja kamenjara još više ističe modrinu kornatskog mora.

Prirodni nastavak Kornata je Park prirode - Telaščica, 8.200 m dugi zaljev na južnoj strani Dugog otoka, s 25 uvala, 5 otočića i Slanim jezerom,s vodom znatno slanijom od obližnje morske. Područje između najvišeg vrha Velebita (Vaganski vrh 1.757 m) i mora proglašeno je Nacionalnim parkom, s jedinstvenim kanjonima Velike i Male Paklenice, i s liticama visokim i do 400 metara. Odlikuje se bogatstvom flore i faune, s mnogim endemičnim vrstama, i rijetkim bjeloglavim supom kao posebnom atrakcijom.

Stari povijesni grad Zadar, nekad i glavni grad Dalmacije, danas je administrativno i kulturno središte županije. Grad je do danas sačuvao antički raster i rimski forum iz 1. stoljeća. Zaštitni znak grada je predromanička crkva sv. Donata (9. stoljeće), a dobro su sačuvani i najljepši primjerci romanike u Hrvatskoj: katedrala sv Stošije (13. stoljeće), crkva sv. Krševana (12. stoljeće) i zvonik sv. Marije iz 1105. godine. Očuvani su i gradski bedemi s reprezentativnim Lučkim i Kopnenim vratima (16. stoljeće), Gradska loža i Gradska straža, Trg 3 bunara i Trg 5 bunara. Zanimljivo je da je grad pod okriljem čak 4 sveca zaštitnika: sv. Šime, sv. Stošije, sv. Krševana i sv.Zoila. U svjetskoj kulturi Zadar je poznat po svojoj Stalnoj izložbi sakralne umjetnosti i već tradicionalnoj manifestaciji "Glazbene večeri u sv. Donatu".

Reljefom uvjetovana, razlikuju se staništa divljači u planinskim i u nizinskim lovištima. Uz krševite predjele južnog Velebita moguć je lov na sitnu divljač (zec, jarebica kamenjarka i šljuka), a u višim brdskim predjelima lovišta nalazimo divlju svinju, divokozu, ali i jelena i mrkog medvjeda.

 Lovišta Ravnih kotara pogodna su za lov na prepelicu, fazana i zeca, a zanimanje lovca može pobuditi i lov na prilično brojnog čaglja. Nađete li se u lovu na otoku Pagu, ne propustite kušati čuveni paški sir i pršut, a kao suvenir ponijeti svjetski poznatu pašku čipku.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA ZADARSKA ŽUPANIJA