Ponuda županija (21)
Agencija Gavan Turizam d.o.o. poziva vas na Oktoberfest u Münchenu koji se ove godine održava od 20. rujna do 5. listopada. Riječ je o jednom od najvećih sajmova na svijetu kojeg u samo 16 dana posjeti gotovo 7 milijuna ljudi! Gosti pristižu iz raznih dijelova svijeta kao bi uživali i opustili se u atmosferi najvećeg pivskog sajma.
|
Smještena na vrlo uskom obalnom području, s isturenim poluotokom Pelješcem i otocima Korčulom, Lastovom i Mljetom, Dubrovačko-neretvanska županija, s površinom od 1.782 km2, najjužnija je hrvatska županija. Grad Dubrovnik, današnje središte županije, izrastao je prvobitno na malom stjenovitom otoku Lausu, nastanjenom romanskim stanovništvom, pod imenom Ragusa (početkom VII. stoljeća). Vremenom se stopio s hrvatkim naseljem, nazvanim Dubrovnik (vjerojatno zbog šume mediteranskog hrasta - dubrave). Spomenut prvi put u dokumentima bosanskog bana Kulina 1189. godine, grad se do XIV stoljeća potpuno kroatizirao. U tom stoljeću Općina Dubrovnik (Communitas Ragusina) prerasta u Republiku Dubrovačku (Republica Ragusina), razvijajući se tijekom narednih stoljeća u moćno trgovačko i pomorsko središte. Sa svojim očuvanim fortifikacijskim plaštem, prekrasnim kulama (Minčeta, Lovrijenc), Kneževom palačom, Orlandovim stupom na glavnom trgu - Stradunu, Dubrovnik je kao cjelina uvršten u svjetski popis spomenika kulture. Pedesetgodišnja tradicija održavanja Dubrovačkog ljetnog festivala svrstala ga je u red najatraktivnijih svjetskih ljetnih igara na otvorenom. Na vrlo uskom području županije izmjenjuju se spomenici kulture i zaštićene prirodne ljepote - rimski Epidaur (Cavtat) i svjetski poznati Arboretum u Trstenom, zaštićena arhitektura Stona i Nacionalni park Mljet ili delta Neretve.
Državnim lovištem "Sveti Ilija - Orebić" gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Makarska. Muflon, veoma atraktivna divljač visokog lova, naseljena je na području Orebića 1970. godine. Blaga klima, kvalitetna hrana i pravilno gospodarenje ovom vrstom divljači u proteklom razdoblju dali su izvanredne rezultate. Već 1984. stečen je trofej muflona u lovištu "Orebić" ocijenjen sa 233,85 CIC točaka - i danas aktualni prvak Hrvatske. Proširen na cijeli poluotok Pelješac, danas je jedna od glavnih lovnih atrakcija.
U dolini Neretve tradicija je lov na lisku,koju će vam nakon lova, prema vašoj želji, ljubazni domaćini spremiti kao izuzetan gurmanski specijalitet. Lov na jarebicu kamenjarku, prepelicu, šljuku, divlju patku, fazana i zeca moguć je u lovištima županije. Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA |
||
|
Premda ne i najveći i
gospodarski najrazvijeniji, grad Pazin je, zbog svog geografskog
položaja, postao administrativno središte županije. Vrlo dobro očuvani
spomenici rimske kulture u priobalnim gradovima (Pula, Poreč, Rovinj),
te srednjevjekovne sakralne i profane arhitekture (Beram, Grožnjan,
Motovun) pružaju mogućnost izuzetne kulturne ponude istarskog turizma,
obogaćenog i gastronoskim specijalitetima Istre.
Tradicionalni gosti lovačkih društava Istarske županije znaju koliko je uvježbanosti i spretnosti psa i lovca potrebno za atraktivni lov na jarebicu kamenjarku, trčku, šljuku i prepelicu. Odlučite li se za lov na jelena lopatara, dobro došli ste u zeleni raj hrasta crnike u lovištu "Ubaš", kojim gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Buzet. Lovište "Barbariga", na svojoj šumovitoj obali, pruža nezaboravan doživljaj lova na muflona.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA ISTARSKA ŽUPANIJA |
||
Kada tunelom prođete kroz vrletnu Učku, zaslijepit će vas koloristički
kontrast Istarske županije načinjen od žarkog crvenila zemlje, hladnog
sivila kamena, ispresijecanog tamnim baršunastim zelenilom mediteranske
vegetacije, uokvirenog azurnim plavetnilom neba i akvamarinskim dubokim
modrim nijansama mora. Smještena cijelom svojom površinom od 2.813 km2
na područje najvećeg hrvatskog poluotoka - Istru, uronjena duboko u
jadranski akvatorij, omeđena je prema kontinentalnom dijelu Hrvatske
Čičarijama na sjeveru i Učkom na istoku.
|
Županijski lovački savez čine 32 lovačke
udruge koje gospodare s preko 150.000 ha lovišta. Blagi brežuljci
Bilogore, obrasli gustim bukovim i hrastovim šumama, ispresijecani
mnoštvom brdskih potoka, dobra su staništa jelena, divljih svinja i
srnjaka, u lovištima kojima gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma
Koprivnica. Tamo gdje rijeka Drava svojim krivudavim tokom stvara niz
mrtvica i kanala, u miru starih hrastovih šuma, smjestilo se lovište
"Repaš". Nakon uspješnog skupnog lova na divlje svinje, ili
pojedinačnog lova na jelena ili srnjaka, ugodno ćete se odmoriti i
dobro jesti u Lovačkoj kući "Čambina".
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA |
||
Kao da se veliki leptir, raširenih krila spustio na zemljopisnu kartu,
tako se Koprivničko-križevačka županija, sa svojih 1.734 km2, blago
prostrla u dijelu Podravine, između bezbrojnih dravskih rukavaca s
vrbicima i topolama, na mirisne oranice, bujne pašnjake, stoljetne
hrastove šume, dotičući jednim krilom vinograde na obroncima Kalnika, a
drugim proplanke Bilogore. Koprivnica, sa "Podravkinim" pijetlom, kao
simbolom gospodarskog prosperiteta ovog kraja, administrativno je i
kulturno središte županije. Svi koji cijene dobru kapljicu, neće
pogriješiti ako ujesen navrate u ovaj kraj, kad se o Sv.Martinu krsti
mlado vino po izvornim "Križevačkim štatutima".
|
Kao oaza sačuvane, nedirnute prirode, oduvijek je privlačila ljude koji su tražili mir izvan gradske vreve, pa su tako tijekom stoljeća i mnogi bogati plemići gradili svoje dvorce i "burgove", uklapajući, najčešće razigranu baroknu arhitekturu, u zelenilo zagorskog pejsaža. Bogatstvo termalnih izvora pretvoreno je vremenom u poznata izletišta, s izgrađenim termalnim bazenima i pratećom infrastrukturom.
Ponuda lovnog turizma svodi se uglavnom na odstrel sitne divljači: fazan, šljuka, prepelica, patka, trčka i zec.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA
LOVIŠTA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA |
||
Smještena na pitomim "zagorskim bregima", na površini od samo 1.230
km2, Krapinsko-zgorska županija stekla je svjetsku slavu kao
paleontološko nalazište neandertalskog čovjeka.
|
Ličko-senjska županija, na površini od 5.350 km2, zbog svoje osebujnosti s pravom zaslužuje epitet prirodoslovnog muzeja na otvorenom. Na malim udaljenostina izmjenjuju se površinski i podzemni krški oblici s bogatim biljnim svijetom (s više od 2.600 vrsta, od čega 78 endema) i rijetkim zaštićenim vrstama životinja (vuk, ris, tetrijeb gluhan, orao zmijar, sova ušara). Reljef je vrlo dinamičan i raznovrstan s tri posebne cjeline.
Najbogatija pastrvska voda na svijetu, rijeka Gacka je svojom ljepotom i bistrinom vode pravi ribički raj. Krenete li tokom rijeke Like, možete se izgubiti u dubinama kraških špilja, u kojima se skrije i ponovno pojavi ta, po duljini druga europska ponornica. U srcu "kršne Like" smjestio se Gospić, gospodrsko i administrativno središte županije. Naslonjen na bjelinu velebitskog krša, zagledan u plavetnilo mora, šiban orkanskim burama, stoji Senj, povijesni grad uskoka. Ponuda lovnog turiza u Ličko-senjskoj županiji vrlo je bogata i raznovsna, a njeni nosioci su lovačka društva i privatni lovozakupnici. Gorostasni mrki medvjed nastava planinska lovišta ("Sjeverni Velebit", "Crno jezero", "Brinje"). U lovnoj ponudi županije, u gotovo svim lovištima, najzastupljenija divljač je divlja svinja. Nepristupačni tereni i kvalitetna staništa omogućili su razvoj trofejnih primjeraka ove divljači (Trofej kljova divlje svinje iz lovišta "Perušić" sa 149,25 CIC točaka najjače su kljove Republike Hrvatske i četvrte na svjetskoj rang listi). Na južnoj strani Velebita uz more, u lovištima "Sveti Juraj" i "Jablanac", nudi se atraktivan lova na muflona, divokozu i jelena lopatara. Od sitne divljači, lovišta Ličko-senjske županije nude odstrel jarebice kamenjarke, šljuke, prepelice, fazana i zeca.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA |
||
Međimurska županija nalazi se na sjeveru Hrvatske, između rijeka Drave
i Mure, i sa 730 km2 najmanja je hrvatska župnija.
Od krupne divljači u lovištima je najzastupljenija srneća divljač. Iskorištavanje šljunka u porječju Drave stvorilo je niz, sada napuštenih šljunčara, pogodnih za lov na divlje patke i divlje guske. Nizinska lovišta županije bogata su sitnom divljači (fazan, šljuka, trčka, prepelica, jarebica i zec).
Lovačka društva udružena su u Lovački savez Međimurske županije, i kao zakupnici zajedničkih lovišta, nosioci su organiziranog lova i lovnog turizma.
|
Lov na području županije ima bogatu tradiciju, posebno na krupnu divljač, a i danas može ponuditi visoko trofejnu divljač u otvorenim lovištima (jelen, divlja svinja, srnjak), te u ograđenim lovištima (jelen loptar, muflon). Od sitne divljači nudi se: fazan, šljuka, prepelica, trčka, divlja patka, divlja guska i zec. 
Lijepo
uređene lovačke kuće nude kvalitetan smještaj i bogatu domaću kuhinju.
Osim ritskog jelena u Baranji, te u nizinskim šumama Našica i Donjeg Miholjca, na području Starog Petrovog Sela stečen je 2001.godine trofej srnjaka, ocijenjen sa 191,65 CIC točaka, što je novi državni prvak. Divlja svinja prisutna je u većini županijskih lovišta. Fazan je rasprostranjen na području cijele županije i glavna je lovna divljač u zajedničkim lovištima. Prirodna reprodukcija ne zadovoljava potrebe lovaca za ovom divljači, pa ih društva napučuju iz umjetnog uzgoja. Najveći proizvođač fazana na području županije je LD "Fazan" Darda.
Izvor: HTZ LOVIŠTA OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA |
||
Osječko-baranjska županija je smještena u Panonskoj niziji, na
sjeveroistoku Hrvatske, na površini od 4.152 km2. Obuhvaća krajeve oko
donjeg toka rijeke Drave prije njenog utoka u Dunav, koji je svojim
plavnim područjem stvorio Kopački rit, park prirode zaštićen kao
zoološki rezervat. Na jugozapadu omeđena je obroncima Krndije.
Pretežito je ravničarska, s velikim agrarnim površinama, a 82.868 ha
pokrivaju šume Glavno administrativno, gospodarsko i kulturno središte
županije je grad Osijek.
|
Smještena na zapadu Hrvatske, Primorsko-goranska županija obuhvaća površinu od 3.590 km2. Dijelom uz more, s nizom kvarnerskih otoka, omeđena je na sjeveru rijekama Čabrankom i Kupom, te na zapadu grebenom Učke i Ćićarijama. Najveća hrvatska luka, Rijeka, koja suvereno vlada Kvarnerskim zaljevom, administrativno je, gospodarsko i kulturno središte županije. Zbog svog povoljnog geografskog položaja, Rijeka je postala jedna od najznačajnijih tranzitnih luka u ovom dijelu Europe. U zaštićenu prirodnu baštinu primorsko-goranske županije spada i naš prostorno najveći Nacionalni park Risnjak (6.400 ha). U njegovom sastavu je osim masiva Risnjak, i masiv hrvatskog Snježnika, te izvorišno područje Kupe i potok Krašičevica. Bijele i Samarske stijene u Velikoj Kapeli prirodni su rezervati, u kojima visoke stijene, nazubljena gorska sedla s dubokim vrtačama, okružuju iskonske šume pretplaninske bukve, smreke i jele.
Cijela Primorsko-goranska županija
jedno je veliko lovište, podijeljeno u tri prirodne cjeline - goransku,
primorsku i otočnu. Lovišta pokrivaju površinu od 347.454 ha, a
podijeljena su na 55 lovišta (24 državna i 31 županijsko). Većina
lovišta je u zakupu lovačkih udruga, udruženih u Lovački savez
Primorsko-goranske županije. Lovci ovog kraja daju značajan doprinos
uzgoju i zaštiti divljači, očuvanju prirodnih staništa, te biološke i
ekološke ravnoteže. Lovištima "Bjelolasica" i "Smrekova draga-Gumance"
gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Delnice. Goranska lovišta
zauzimaju sav prostor Gorskog kotara, široke visoravni prošarane strmim
vrhuncima, blagim padinama, pašnjacima, ravnicama i brzim rijekama koje
se smjenjuju s bistrim jezerima. Nad svime vlada zelenilo stoljetnih
šuma jele, smreke i bukve.
Najzastupljenija je srna, potom divlja svinja i jelen obični, ali je najatraktivnija divljač lovnog turizma u ovom području šumska šljuka. Čari lova pružit će vam brojnost zeca, te lov na jarebicu kamenjarku i fazana. Dobra pristupačnost cijelog prostora čini ovu područje vrlo atraktivnim za lovce iz svih krajeva. Otočna lovišta čine otoci Krk, Rab i otoci cresko-lošinjske skupine. Jedino tu ćete pronaći jelena aksisa, a mogućnost vam se pruža i za lov na jelena lopatara, srnu i muflona. Od sitne divljači ovdje obitava zec, divlji kunić, kamenjarka, fazan, te šljuka (na preletu i zimovanju).
Detaljne podatke o lovištima županije, što, gdje, kada i kako loviti, možete pronaći u "Vodičku kroz lovišta" u izdanju Primorsko-goranske županije - Upravni odjel za gospodarstvo, tiskanom u Rijeci 1999. godine. Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA |
||
|
Šibensko-kninska županija obuhvaća površinu od 2.994 km2. Duboko usječenim kanjonom rijeke Krke i Čikole, Prukljanskim jezerom i Šibenskim kanalom županija je razdvojena na dva dijela, s vrlo različitim reljefnim, klimatskim i vegetacijskim obilježjima. Sjeverni, pretežito planinski dio obuhvaća područje tzv. Dalmatinske zagore (s gradovima Kninom i Drnišom). Južni, priobalni dio obuhvaća i oko 240 otoka i otočića, od kojih je samo 6 naseljeno (Prvić, Zlarin, Kaprije, Žirje, Krapanj i Murter). Povijesni grad i luka, Šibenik je danas administrativno i kulturno središte županije. Pod današnjim imenom prvi put se spominje 1066. godine u povelji hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., pa ga zato često nazivaju Krešimirovim gradom. Svjetski poznat postao je po svojoj katedrali, s prekrasnom kupolom Nikole Firentinca, i još čuvenijim frizom kamenih glava - djelom najpoznatijeg hrvatskog renesansnog kipara, Jurja Dalmatinca.
Zadivljujuća ljepota netaknute prirode, pašnjaci, proplanci, visovi i kanjoni rijeka udovoljit će željama onih koji cijene čari istinskog lova. Na otoku Tijatu pruža se mogućnost odstrela muflonske divljači, dok je u ostalim lovištima pretežito zastupljen lov na sitnu divljač. Nedaleko od Šibenika, ljubitelji tradicionalnog lova sa sokolom, uredili su "Sokolarski centar" za obuku, uzgoj i zaštitu ptica grabljivica.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA |
||
