Evo nas i kod osnovnih tehnika lova lukom. Tehnike se u nekim stvarima ne razlikuju od klasičnih tehnika lova puškom, dok u nekim postoje očite razlike vezane za samu blizinu divljači. Lov koji je ograničen na max 40m, tj 60m na otvorenim terenima, ima svojih specifičnosti. Naime, nalazeći se u tom krugu u kojem divljač ima neprikosnovenu dominaciju čula mirisa i sluha, iziskuje maksimalnu pripremu i koordinaciju lovčeva mirisa,pokreta i zvuka. U lovu lukom se uglavnom koriste  dvije najzastupljenije tehnike, čeka i šuljanje sa čekom na tlu . Krenimo sa prvom:

Lov sa čeke
Lov sa čeke može izgledati standardno, mada u pravilu postoji razlika. Čeka za lov lukom mora imati vertikalni prorez, a ne uobičajni horizontalni. Luk je "vertikalno" oružje pa čeka mora biti tome adaptirana. Neke klasične čeke mogu odgovarati ako su otvorenog ili poluotvorenog tipa. Da bi se tome doskočilo, američki lovci lukom razvili su do savšenstva mobilne aluminijske čeke koje se nose na leđima i imaju do 10 Kg. Sa takvom napravom svako drvo je vaša potencijalna čeka, a vi ste bliži psihologiji predatora u šumi. Prenosna čeka  sastoji se od dva djela, jedan je sjedalica, a drugi plato za stajanje. Povezani su trakama, a svaki taj element ima sajlu kojim se opasuje za stablo na koje se dižemo. Podižući prvo sjedalicu i fiksirajući je, podižemo plato i tako redom. Izvježbani lovci dosežu visinu od 6-8m za 5min.

Ta visina nam je savim dovoljna da izađemo iz vidnog,mirisnog i slušnog područja divljači ili je samo dovoljno zavaramo da ne osjeti opasnost. Kao što znamo da na putanju strijele uvelike utječe kut  u odnosu na zemlju, tako je i priprema za postavljanje takve čeke jako važna. U pravilu se čeka postavlja do kuta od 30 % u odnosu na put dolaska divljači, jer je do tog kuta najmanji utjecaj gravitacije na strijelu. Kutevi iznad 30% iziskuju veću korekciju ciljne točke, i to na niže. Zašto je "kutni"  hitac često previsok? Razlog leži u dužini djelovanja sile teže na projektil. Primjer: ako projektil putuje vodoravno, treba mu npr 5 sekundi da dosegne 50m. Ako isti projektil ispalimo sa stabla pod kutem od 45%, vrijeme kretanja pod utjecajem sile teže se ne mijenja, ali mijenja se duzina puta.

U tim situacijama lovac računa da je na većoj udaljenosti ( geometrija trokuta) te diže ciljnu točku te pogađa previsoko. Zaboravlja da je najvažnija stvar za ciljanje pod kutem, vrijeme djelovanja sile teže na njihov specifičan projektil određene brzine. Vrijeme djelovanja sile teže je potpuno isto kao i na vodoravnoj liniji, ali duljina puta je veća. Kod strijele je taj fenomen posebno izražen zbog veće težine projektila i  manje brzine kretanja istog. Danas se te stvari rješavaju laserskim daljinometrima koji imaju ugrađenu redukciju duljine vezanu za kut mjerenja ili mjerimo okolna marker stabla ili stazu prije dizanja na stablo, te ta mjerenja primjenjujemo kod ciljanja. Odjeća je onakva kakvu sam opisivao, a pokreti su lagani i nečujni. Na ovaj način možete se bez problema naći na 5m bilo kojoj divljači.

Šuljanje i čeka na tlu
Šuljanje i čeka na tlu obično idu zajedno. Na taj način se u Americi najčešče lovi jelen u rici. Tada je manje oprezan pa ne stiže prepoznati opasnost na vrijeme dok biva domamljen rikom kolege lovca . Šuljanje je jedna dobra tehnika lova lukom do  se krećemo po terenu koji ne proizvodi šumove i zastajujući iza zaklona  osluškujemo okolinu. Mjerenje daljine do divljači daljinometrom  skoro je obavezno i preporučujem ga svakome. Sjene i različiti tipovi terena i tla neminovno vode do slabijih procjena daljine bez obzira na predhodne treninge ili natjecanja u 3D disciplinama.

Kod takvog lova etične preporučene udaljenosti gađanja su do 40m u šumi te do 60m na otvorenom, a ovise isključivo o istreniranosti lovca. Takav lov lukom je perfekcija i umjeće samo najiskusnijih, najstrpljivijih i najopreznijih, a samim time i najzanimljiviji i najuzbudljiviji način lova lukom. U tom položaju ste svarno u inferiornom položaju u odnosu na divljač i svaki uspjeh je prekrasan i prepun adrenalina. U takvim situacijama i iskusni lovci lukom dožviljavaju masivna klecanja koljena i masovni napad adrenalina. Za moje pojmove, to je pravi lov koji daje divljači prednost u njenom prirodnom okruženju, sa svim njenim superiornim osjetilima. Vaš pisac je inače i podvodni ribolovac već 20 godina i upravo takva filozofija je dominantna u lovu ribe podvodnom puškom. Nije ni čudo da je završio u lovu sa lukom.

Autor: Jurica  Manestar