Odlukom Skupštine Splitsko-dalmatinske županije formirane nove međe kojima je nezadovoljna većina lovaca.  Granice lovišta se protivno Zakonu o lovu nisu držale prirodnih granica odnosno velikih potoka, putova ili cesta koje se nameću kao najlogičnija međa. Stoga ima razloga da ovako skrojene granice otvaraju špekulacije kako se iza lova kao sporta kriju razni interesi i lobiji.

Vrlo žučna rasprava o formiranju granica zajedničkih lovišta vodila se na Skupštini Splitsko-dalmatinske županije održanoj proteklog utorka. Izglasane su odluke o ustanovljivanju granica zajedničkih lovišta pod imenima 'Brela', 'Baška Voda', 'Makarska' i 'Podgora' koje su, barem se tako može zaključiti iz izjava lovaca, izazvale veliko nezadovoljstvo.
Naime, odluke je predložilo stručno Povjerenstvo za analizu usklađenosti granica zajedničkih lovišta. No, činjenica je da su svega mjesec dana ranije u krojenju prijedloga sudjelovali i županijski vijećnici vjerujući da će se sugestije koje su tada utanačene i uvažiti. Tomo Doko, vijećnik SDP-a, i HDZ-ov delegat u skupštini Nikola Andačić u rujnu su, naime, proučavali lovišta zajedno s lovcima i članovima Komisije te napravili, kako su tada vjerovali, kompromisno rješenje. Međutim, županijska skupština usvojila je bitno drugačija odluka, kojom su, ako je vjerovati  predstavnicima lovačkih udruga s kojima smo razgovarali, svi zakinuti. No, sam postupak određivanja granica, na koje se čeka doslovno godinu i pol dana, od kada je resorno ministarstvo donijelo akt koji je udrugama otvorio mogućnost za stjecanja novih lovišta, a koji je na koncu donesen mimo znanja nekih aktera, i ne baš potpuno sukladno Zakonu o lovu, nameće zaključak da je netko u svemu tome morao profitirati.

Priče o lobijima

Tomo Doko, koji je na skupštini pozvao na raspuštanje Povjerenstva za granice, tvrdi da je upravo Josko Roščić, predsjednik Lovačke udruge 'Kuna' i ujedno baškovoški načelnik, uspio izlobirati Povjerenstvo i dovesti vodu na svoj mlin, na način da je 'uštipnuo' malo od susjeda Breljana, a malo od Makarana. Prema njegovim tvrdnjama, s čime se složio i Goran Filipović, tajnik Lovačke udruge 'Brela', zapadna granica Baške Vode dobrano je ušla u katastarske granice općine Brela. Umjesto da je prošla linijom Berulia - Rogač - Bartulovići, kao što su Breljani, s obzirom na sastanak u rujnu, očekivali, granica se protegnula istočno od Medića sredinom uvale Soline. Breljani su ovakvom odlukom, kako nam je rekao Filipović, oštećeni za otprilike 70 hektara.Doko tvrdi da su baškovoški lovci profitirali i istočno, na granici s Makaranima. Sam predsjednik makarske lovačke udruge «Biokovo», Marko Raos, kao niti Boro Šabić, direktor Šumarije i član potonje udruge, nisu bili otvoreni ni za kakve izjave i komentare, tako da nismo uspjeli doznati kakvi su službeni stavovi.
No, Doko i Mladen Srzić, član makarske lovačke udruge, tvrde da je linija trebala biti drugačija. Granica između lovišta 'Baška Voda' i 'Makarska' trebala se, upozoravaju Doko i Srzić, prema prvotnim dogovorima, protezati od mora potokom Krvavica te potokom Jablan do granice s državnim lovištem. U donesenoj odluci, pak, međa je određena uvalom Ključni kuk do potoka Jablanac koja je istočnija od ranije dogovorene. Sporno lovište, za koje su se 'zalijepili' i makarski i baškovoški lovci, do prije osam mjeseci bilo je uzgajalište divljači, a pretvaranjem Vučje dubrave u lovno područje otvoren je manevarski prostor za gospodarenje.

Politika i u lovstvu

Prema Dokinim tvrdnjama, prekrajanje granica posljedica je 'kužine' koja se odvijala između Roščića i Povjerenstva za granice, a i sam Filipović iz breljanske udruge upozorava da je riječ o političkim igrama u kojima su neki posebno moćni. Mladen Srzić nije ulazio u takve kalkulacije, optužujući za nastalo stanje isključivo predsjednika svoje udruge. Raos je, kaže ovaj dugogodišnji lovac, bez prethodnih dogovaranja sa susjedima, išao na pregovore s nadležnima u Županiji.
No, Josko Roščić, predsjednik lovačke udruge 'Kuna', tvrdi da su zakinuti upravo baškovoški lovci jer Vučja dubrava katastarski gotovo u cijelosti pripada Baškoj Vodi. Što se tiče granice s Brelima, Roščić se poziva na činjenicu da ne sjedi on u Komisiji, no da je sa zapadnim susjedima spreman na dogovor, pa čak i na povlačenje iz lovišta koje je na breljanskoj općinskoj zemlji. Kako bilo, očigledno je da je situacija vrlo vruća i da će još u dogledno vrijeme biti predmetom rasprava. S obzirom da formiranje lovišta ne podrazumijeva nužno da će domicilna lovačka udruga gospodariti terenom, odluka, barem po pitanju breljanskog lovišta, ne mora biti nikakva garancija za Breljane. Nakon što Državno odvjetništvo, naime, donese svoj sud o odluci usvojenoj na županijskoj skupštini, raspisat će se natječaj za zakup lovišta 'Brela'. Vijećnik Doko upozorava da bi Breljani mogli ostati bez lovišta ako baškovoška 'Kuna', ili udruga iz Zadvarja, ponudi više novca, iako Roščić tvrdi da mu nije cilj zavaditi se sa susjedima.

Čudno skrojene granice nameću špekulacije

Makar Tomo Doko tvrdi da je suradnja s breljanskim načelnikom Ivicom Carevićem i HDZ-ovim vijećnikom Nikolom Andačićem dokaz da se politika nije umiješala i da je posrijedi tek borba za pravdu, nije se teško ne složiti s komentarima kako je nastala situacija, kratko prije izbora, pogodovala pojedinim akterima. No, ne ulazeći u motive, očigledno je da bez jasnih pravila granice nije lako utvrditi i da će se zbog toga još dosta dugo lomiti koplja. Granice lovišta se, naime, protivno Zakonu o lovu, nisu držale prirodnih granica (velikih potoka, putova ili cesta) koje se nameću kao najlogičnija međa. Stoga ima razloga da skrojene granice otvaraju špekulacije kako se iza lova kao sporta kriju razni lobiji i interesi.
Uostalom, da je riječ o vrlo važnoj temi, koja je dovela do zategnutih odnosa među lovcima, vrlo dobro potvrđuje i sama činjenica da se s Odlukom o formiranju granica ovoliko čekalo.
Župan Ante Sanader je, na molbe županijskih vijećnika, ovu točku skinuo s dnevnog reda u srpnju kada se o njoj trebalo glasati. Tada su pojedini vijećnici s našeg područja procijenili da bi se prije trebalo dogovoriti. No, očigledno je da se dogovaranje između susjeda velikim dijelom svelo na pregovaranje - iza kulisa.

Mladen Srzić, lovačka udruga «Biokovo»: Marko Raos je, umjesto sa susjedima, prvo kontaktirao sa Županijom

Mladen Srzić je uvjeren da su makarski lovci prošli loše jer je gotovo cijela Vučja dubrava pripala Baškoj Vodi, a tek lovište Krug zvano Brdo «Biokovu», što je i logično jer isti i općinski pripada Makarskoj. Kako se linija proteže potočićem Jablanac, Srzić upozorava da se pri određivanju granica lovišta praktički držalo i granica općina. Makarski su pak lovci, prema Srzićevim tvrdnjama, izgubili trokut koji nastaje različitim smjerom grananja potoka Jablan i Jablanac, a kojega drži najatraktivnijim dijelom lovišta zbog prisustva zečeva i papkara.
- U dogovaranju oko zapadnih granica učinjen je niz pogrešaka, a makarska je udruga izgubila onog trenutka kad je Marko Raos potpisao Josku Roščiću da će se lovište podijeliti po katastarskim granicama. Moj prijedlog bio je da se ide preko velikog potoka Jablan koji je glavno izvorište kao pojilo papkara i kao takav najlogičniji, kaže Srzić, dodajući kako su se svi pregovori zapravo vodili u tajnosti.
- Neprihvatljivo je odlaziti u Županiju, bez prethodnih dogovora sa susjedima, jer takvi postupci dovode do očigledno loših posljedica, ne samo po makarske lovce, nego sve skupa jer prije svega je važno održati dobre pogranične odnose, zaključuje Srzić.

Josko Roščić, predsjednik udruge «KUNA»:Neka se Makarani povuku iz Krvavice, pa ćemo se i mi povući iz Brela

Josko Roščić tvrdi da baškovoški lovci nisu prošli dobro jer Vučja dubrava gotovo u cijelosti pripada «Kuni».
- Naša lovačka udruga dobila je 75% Vučje dubrave, a katastarski nam pripada 95%. Upravo zato osobno sam se zalagao da se granice lovišta određuju prema katastarskim granicama. Nažalost, nas se nije slušalo, tako da slobodno mogu reći da sam nezadovoljan jer se jedan dio kod Krvavice dodijelio Makarskoj. Iako nisam sretan s ovim rješenjem, smatram da je Komisija napravila kompromis jer toliko koliko se Makarska pomakla prema granici s Baškom Vodom pomakla se i prema Brelima, kaže Roščić.
Dodaje kako mu je nejasno kako netko, tko je prošao najbolje (LU «Biokovo», op.a.), izašavši iz podjele s 1.500 hektara više, može biti nezadovoljan.
Što se tiče granice s Brelima, u kojima su dobili 70-ak hektara lovišta, Roščić tvrdi da je otpočetka bio otvoren za dogovaranje.
- Spremni smo se povući iz Brela, što sam uostalom i rekao predsjedniku i tajniku tamošnje udruge. Ali ako se budu poštovale katastarske granice, onda se i Makarani trebaju povući iz Krvavice, poručuje Roščić.

Goran Filipović,tajnik lovačke udruge «BRELA»:Očigledno su u pitanju političke igre

Goran Filipović, tajnik relativno mlade lovačke udruge, koja je prije dvije godine proizašla iz baškovoške lovačke udruge «Kuna», upozorava da se pri određivanju granica lovišta nije držalo prirodnih granica kao što su potoci ili ceste. Dokaz tome je činjenica, kaže Filipović, da se linija protegnula sredinom uvale Solina do Medića iako je najlogičnije bilo da se Komisija držala vododerine (potok od Berulie preko Rogača) koja je i u vrijeme zajedničkog lovišta služila kao granica lovačkih sekcija.
-Očigledno su posrijedi bile političke igre jer je ova odluka vrlo čudna. Iz svega toga proizašlo je nezadovoljstvo naših lovaca koji su se jedne strane sretni da uopće imamo lovište, no s druge strane s pravom svojataju vlastite vinograde i zemlju koja je sad pripala Baškovođanima, kaže Filipović.

Kao dokaz da su pri krojenju granica prisutne političke igre i razne kompenzacije Goran Filipović navodi  granicu sa Zadvarjem. Naime, Filipović tvrdi da je lovačka udruga iz Zadvarja, bez prethodnog natječaja i licitacije, na gospodarenje dobila prethodno formirano lovište.
- Onuda je prošao autoput što su Zadvarci dobro iskoristili i očigledno se dogovorili jer natječaj uopće nije raspisan. Nažalost, kovertirane licitacije umjesto javnih mogle bi se ponoviti, tako da nitko ne zna koliko je tko i kome dao u džep, tvrdi tajnik udruge.

Ivica Jakić,predsjednik lovačke udruge «KAMENJARKA»: Nemam komentara jer još nemam točnu informaciju

Predsjednik podgorske lovačke udruge nije želio komentirati Odluku s kojom još nije upoznat jer sadržaj Odluke nije dobio ni uoči Skupštine, dakle, prije usvajanja, niti do zaključenja broja. No, ono što je, kaže, evidentno, jest činjenica da su Podgorani izgubili cijeli dio Staze od Stupice te predio Garma.

Iako lovci s baškovoške i makarske strane sebi pripisuju zasluge da je ionako nefunkcionalno i besmisleno uzgajalište pretvoreno u lovište, očigledno je da su od toga svi računali imati koristi. Jer, cijena koja se za gospodarenje plaćala ranije (44.000 kuna godišnje prema tvrdnjama Joska Roščića), za lovište će biti znatno manja
Vučja dubrava je do veljače ove godine bila uzgajalište visoke divljači i u njoj je bio zabranjen lov. Odlukom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva uzgajalište, a temeljem nalaza Lovne inspekcije, ukinuto je i pretvoreno u lovište. Ovaj je akt Vučju dubravu učinio, dakako, vrlo atraktivnom, tako da nije čudno da je nastao sukob baškovoških i makarskih lovaca oko tog terena koje, oko čega se svi slažu, katastarski gotovo potpuno pripada Baškoj Vodi.
Iako si lovci s baškovoške i makarske strane pripisuju zasluge da je ionako nefunkcionalno i besmisleno uzgajalište pretvoreno u lovište, očigledno je da su od toga svi mislili imati koristi. Jer, cijena koja se za gospodarenje plaćala ranije (44.000 kuna godišnje prema tvrdnjama Joska Roščića), za lovište će biti znatno manja, a kao drugo, lov na tom dijelu će od sada biti dozvoljen.
Josko Roščić, predsjednik «Kune» koja je do sada gospodarila uzgajalištem, tvrdi da je on forsirao ovu Odluku iz više razloga: devastacije zbog vojne vježbe 2001. godine, pojave Plenkovićevih vinograda i pojava vuka uslijed koje su, prema Roščićevim riječima, lovci tijekom godine nalazili do 15 izjedenih muflona.
- Makarani prije 10 godina nisu bili voljni plaćati velike novce za ono od čega ne bi imali nikakve koristi, a mi smo se vodili željom da zaštitimo ono što je naše, kaže Roščić.
Marko Raos, predsjednik LU «Biokovo», u dopisu poslanom u kolovozu ove godine županu Anti Sanaderu, navodi kako je za stanje u Vučjoj dubravi odgovoran onaj tko je njome gospodario prethodnih 10 godina.
- Za totalnu devastaciju u Vučjoj dubravi, u kojoj je 1996. godine bilo 69 muflona, a danas nema nijednog, nitko ne odgovara, piše Raos, aludirajući na neodgovorno ponašanje LU «Kuna».

Izvor: Kronika.hr (Makarska kronika) Autorica: Ivina Ćirak / 30. 10. 2007.