Alarmantan broj divljih svinja u SM županiji

Napisao  Utorak, 01 Srpanj 2008 17:54
divlje_svinje_sm3

SISAK - Na Banovini se ponovno razmišlja o dizanju barikada, ali ovaj put protiv divljači, posebice divljih svinja koje čine ogromne štete na poljoprivrednim kulturama.

U Moslavini poljoprivrednici pišu peticije, a masovna pojava divljači i lovcima je izmaknula kontroli. Razlog tomu, navodi Vlado Kireta, predsjednik Lovačkog saveza Sisačko-moslavačke županije, je što su sve napuštene svinje u vrijeme Domovinskog rata podivljale i nekontrolirano se križale, što je dovelo do njihova alarmantnog broja.

Drugi problem predstavlja velik broj neobradivih površina koje su sada stanište divljači, ali i neočišćena minska polja kojima se svinje slobodno kreću, a lovci nemaju pristup....

SISAK - Na Banovini se ponovno razmišlja o dizanju barikada, ali ovaj put protiv divljači, posebice divljih svinja koje čine ogromne štete na poljoprivrednim kulturama.

U Moslavini poljoprivrednici pišu peticije, a masovna pojava divljači i lovcima je izmaknula kontroli. Razlog tomu, navodi Vlado Kireta, predsjednik Lovačkog saveza Sisačko-moslavačke županije, je što su sve napuštene svinje u vrijeme Domovinskog rata podivljale i nekontrolirano se križale, što je dovelo do njihova alarmantnog broja. Drugi problem predstavlja velik broj neobradivih površina koje su sada stanište divljači, ali i neočišćena minska polja kojima se svinje slobodno kreću, a lovci nemaju pristup.

divlje_svinje_sm
Osim toga, ističe Kireta, najugroženije su poljoprivredne kulture koje se nalaze blizu šuma. Životinje nemaju dovoljno hrane u svom staništu pa ulaze u neograđene poljoprivredne površine.
- Štete se kreću od beznačajnih, gdje se radi o nekoliko klipova kukuruza, do milijunskih iznosa. Konkretan broj ne mogu reći jer se brojke mijenjaju iz dana u dan, a bilježi ih svako lovačko društvo zasebno. Poduzimamo sve u zakonskim okvirima, ali problem je više nego delikatan - rekao je Kireta.

Rastjerivanje ne pomaže jer se nekad domaće svinje ne boje ljudi. Ne smiju ih rastjerivati ni psima jer to zakon ne dopušta, a odstrijel je moguć samo u sezoni lova. Preventivne mjere zaštite najbolje su rješenje, a trebaju ga pružiti lovačka društva.

- Osigurali smo 150 tisuća kuna za nabavu kemijskih i mehaničkih repelenata. Podijelit ćemo ih lovačkim društvima koja će kemijska i mehanička sredstva poklanjati najugroženijim poljoprivrednicima da zaštite svoje površine - dodao je Kireta.

Županija će ove godine izdvojiti 300 tisuća kuna Lovačkom savezu za osiguravanje preventivne zaštite od divljači. - Predviđen je i maksimalan iznos od milijun kuna za ostale donacije s ciljem preventivne zaštite i osiguranje kulture od šteta koju čini divljač - kazao je Ante Marić, županijski pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo.

divlje_svinje_sm2


Štete se prijavljuju nadležnim lovačkim društvima. Nakon što se utvrdi da je štetu počinila divljač na njihovu terenu, lovačko društvo radi nagodbu s oštećenim poljeprivrednicima i isplaćuje štetu. U slučaju da ne dođe do nagodbe, poljoprivrednici mogu angažirati sudskog vještaka, a potom pokreću sudski spor.

Prema Zakonu o lovstvu, lovozakupci su dužni ponuditi sredstva zaštite od divljači, a krajnja mjera je naknada sudskim putem. Ako nisu u stanju platiti štetu, provodi se postupak i oduzima se koncesija o lovištu koje se potom daje drugom zakupcu. - Bez obzira na sve te mjere, neka područja je teško osigurati, a posebno rubna područja županije gdje je teško odrediti čija je divljač i nemoguće je kontrolirati. Potrebno je pokretanje šire inicijative, pa čak i mijenjanje zakonske regulative u kojem sada ima dosta nejasnoća - dodao je pročelnik Marić.

Izvor: Jutarnji.hr/Sanja Blažević/EPEHA /23.06.2008

Arhivske fotografije: LOVAC 

Zadnja izmjena Srijeda, 22 Veljača 2012 13:58