I danas je još oko 611 km2 hrvatskog teritorija pod minama, a minski sumnjiva područja protežu se preko dvanaest županija. Županija s najvećom površinom pod minama je Ličko- senjska (147 km2) dok je Karlovačka sa svojih 60 km2 na četvrtom mjestu (posebice područje općina Josipdol i Plaški). Smatra se da je na teritoriju Hrvatske zasijano još oko 70 000 mina i kontinuirano se radi na njihovom uklanjanju. Hrvatska se obvezala očistiti svoj teritorij od mina do 2019. godine, ali moguće je da će taj rok biti produžen zbog - nedostatka financija.
Sudionici edukacije upoznati su i s raznim vrstama mina, predrasudama koje ljudi još uvijek gaje prema minama i minski sumnjivim područjima, te načinima uspostavljanja minski sumnjivih područja (izvid na terenu, vojne karte, vojno djelovanje, stradavanja). Sudionici su upozoreni i na rizična ponašanja kojima mogu dovesti u opasnost i sebe i druge, pa su rečeni naputci kako se pravilno ponašati u minski sumnjivom području i koga nazvati u slučaju pronalaska mine.
Riječi je bilo i o stradavanju civila s posebnim osvrtom na lovce. Lovci predstavljaju rizičnu skupinu jer se često kreću po zabačenijim područjima gdje ima mina, pri čemu i pronalaze „zaboravljena“ skladišta eksplozivnih sredstava. Od 1991. do 2013. ukupno je 40 lovaca stradalo od mina, od čega 27 smrtno u 23 nesreće. Posljednih godina, stradavanja lovaca od mina ipak nisu česta. Predstavljen je bio i MIS portal Hrvatskog centra za razminiranje kao najbolji i najažurniji izvor informacija o minski sumnjivim područjima.
Nažalost, edukacija je bila relativno slabo posjećena – razlog tome je činjenica da su se već ovakve slične edukacije održavale u lovačkim savezima pa je dio ciljane publike već čuo podatke i naputke. Za nas ostale koji to nismo čuli, edukacija je bila vrlo informativna i zanimljiva.
Dina Botta
foto: HLS
