Zadarska županija nedavno je predstavila i planski dokument za razvoj lovstva, koje bi u narednom razdoblju trebalo privući bogate strane goste, te ujedno dati i doprinos razvoju ruralnih područja. Iako lovstvo nije prepoznato od strane Ministarstva turizma i nije adekvatno zastupljeno u strategiji razvoja hrvatskog turizma, Zadarska županija nedavno je predstavila Program razvoja lovstva u razdoblju do 2016. godine.
Usprkos činjenici da je u Hrvatskoj registrirano više od tisuću lovišta, od čega na području Zadarske županije 55, i da se na njima odvija intenzivna aktivnost, javnost je s lovstvom malo ili nikako upoznata. Prema površinama lovišta, Zadarska je županija u samom vrhu države, a nakon Ličko-senjske, Splitsko-dalmatinske i Osječko-baranjske, sa 364 tisuće hektara je na petom mjestu. Preko polovice županijskih lovišta koriste lovačke udruge i društva, nešto manje zadruge i parkovi prirode te Hrvatske šume, dok privatnici koncesioniraju oko 40 posto zadarskih lovišta.
Od krupne divljači u županijskim lovištima, na otocima se gospodari jelenom lopatarom, muflonom i divljim svinjama, u predjelu Ravnih kotara uglavnom je prisutna srneća divljač te sve češće i divlja svinja, dok se u Ličko-pounjskom dijelu nalaze srna, divlja svinja i medvjed, te jelen, muflon i divokoza. Od sitne divljači najviše se gospodari zecom, fazanom, trčkom skvržuljom, jarebicom kamenjarkom te prepelicom. Na zadarskom području registriran je 2.621 lovac, a sociološki profil lovaca članova udruga i društava ukazuje da se uglavnom radi o muškarcima starijim od 50 godina sa stupnjem obrazovanja nekvalificirane radne snage.
Najveći broj lovaca u Hrvatsku dolazi iz inozemstva, prvenstveno iz zemalja Europske unije i često se radi o gostima koji dolaze u lov na visokovrijednu trofejnu divljač, poput medvjeda, jelena ili veprova i koji se time svrstavaju u elitni turizam. Zbog ulaska Hrvatske u EU, europski lovci od 1. srpnja mogu lakše dolaziti u naša lovišta i više ne moraju plaćati dodatne takse i prijavljivati oružje. Tim pojednostavljenjem povećava se i mogućnost dolaska većeg broja lovaca iz EU, kojih godišnje u Hrvatsku dolazi između sedam i sedam i pol tisuća. Kolike su mogućnosti razvoja lovnog turizma i zarade od njega pokazuju i službeni podaci prema kojima se u ovoj djelatnosti na području Europske unije zaradi preko 10 milijardi eura! Zahvaljujući nedorečenom odnosu prema lovnom turizmu, podaci o zaradi nisu poznati u potpunosti, a jedini je poznati podatak Hrvatskih šuma koje od lovnog turizma uprihode oko 12 milijuna kuna godišnje.
Treba znati da su lovci gosti koji troše u prosjeku nekoliko puta više u odnosu na obične turiste, no trenutno u Hrvatskoj najveći dio njihove potrošnje, više od dvije trećine, odlazi upravo za lov, odnosno odstrel divljači. U Europskoj uniji taj je odnos obrnut i tamo lovci dvije trećine potrošnje ostave za turističko-ugostiteljske usluge i popratne djelatnosti. Kolika je zarada od lova može ilustrirati i cijena odstrela trofejnih primjeraka koji u slučaju jelena lopatara mogu prijeći iznose od 160 tisuća, a u slučaju trofejnih medvjeda i više od 300 tisuća kuna.
Ograničenja razvoja lovnog turizma su ograničen kapacitet bioresursa, nedovoljna povezanost lovoovlaštenika kao poduzetnika, niska razina organizacije nastupa na EU tržištu, nepostojanje prateće industrije za zbrinjavanje, preradu i izradu predmeta od naizgled neiskoristivih dijelova divljači i drugo. Prednosti su brojnost divljači i organiziranost lovstva, te blizina bogatog turističkog tržišta Italije.
Zadarska županija u nastojanju da se gostima ponudi i nešto više osim sunca i mora, u ovom obliku turizma itekako ima potencijala, a županijskom strategijom razvoja sad ima i temelj za razvoj lovstva i pratećih djelatnosti, usmjerenih istovremeno i na gospodarski razvoj ruralnih krajeva.
Narodni list. T.V., 05.01.2014
