Ponuda županija (21)
Podravska magistrala, kao glavna prometna arterija na putu Zapadna Europa - Istok, podijelila je Virovitičko-podravsku županiju na dvije reljefne cjeline: šumom i poljima bogatu dravsku dolinu na sjeveru, i sjeveroistočne obronke Bilogore i Papuka na jugu županije. Grad Virovitica središte je županije, koja se prostire na 2.021 km2. Ljepota gotovo netaknutih šuma, polja, čistih rijeka i jezera, skriva u svojim njedrima brojnu divljač, mameći svakog lovca da iskuša dobru kob.
Od krupne divljači, svojom brojnošću se izdvaja divlja svinja, a kvalitetom jelen i srnjak. Posebno je atraktivan ljetni lov na prepelicu. A kad sniježni pokrivač svojom bjelinom prekrije nizinska lovišta, iskusno oko lovca prepoznat će brojne tragove sitne divljači. Doba je za lov na zeca, fazana, trčku i divlju patku.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA |
Državnim i zajedničkim lovištima gospodare lovačka društva i privatni lovozakupnici udruženi u Lovački savez Požeško-slavonske županije. "Zlatna kapljica" iz kutjevačkih vinograda, živopisni pejsaži i obilje divljači osvojit će srce svakog lovca. Velika populacija divljih svinja na obroncima Papuka, Krndije i Psunja jamči vrlo uspješne skupne lovove. Pojedinačni lovovi u lovištima "Zvečevo", "Južni Papuk" i "Zapadni Papuk" na gorskog jelena, srnjaka ili trofejnog vepra pružaju nezaboravan doživljaj slobodne prirode. U lovištima "Južna Krndija" obitava jelen lopatar, dok su lisica, divlja mačka, jazavac i kuna zlatica česti stanovnici šuma Slavonsko-požeške županije.
Lovačka društva Požeške kotline i okoline Lipika osiguravaju dobar lov na fazana, šljuku, prepelicu i zeca.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA |
Karlovac, najčešće opisan kao "grad na četitri rijeke", s bogatom povijesnom i kulturnom trdicijom, administrativno je i gospodarsko središte Karlovačke županije.
Smještena na najjužnijem dijelu središnje
Hrvatske, s prostornom površinom od 3.662 km2, sjecište je najvažnijih
prometnica na relaciji Jadran - Podunavlje, spajajući tako Primorsku i
Panonsku Hrvatsku. Uz povijesne ceste (Karolina, Jozefina i Lousiana)
danas je sijeku moderne prometnice, koje povezuju Jadran sa zemljama
Srednje Europe. Karlovačka županija zemljopisno je vrlo slikovita i
raznovrsna. Bogatstvo riječnog sliva Save čine bistre, ribom bogate
rijeke - Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra. Sa 174.967 ha lovnih površina,
od čega je 118.637 ha šumskog pokrova (što je gotovo 6% ukupnog šumskog
fonda Hrvatske).
Nizinska lovišta u dolinama rijeka nude odstrel srneće divljači, te lov na sitnu divljač (šljuka, fazan, divlja patka, prepelica i zec). Najatraktivniji skupni lovovi na divlje svinje organiziraju se u lovištima Petrove gore, Slunja, Pokupskog bazena, Bosiljeva. Karlovačka županija ulaže značajna sredstva i napore u razvoj i proširenje turističke ponude (jelolasica, razvijanje ruralnog turizma, zdravstveno - rekreativnog turizma, sportskog, zimskog, lovnog i ribolovnog turizma), od čega su najznačajnije turističke aktivnosti splavarenje, veslanje i kupanje u čistim vodama, zatim skijanje, planinarenje i rekreiranje planinskim područjem.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA KARLOVAČKA ŽUPANIJA |
Zagrebačka županija, popularno nazvana i "zagrebački prsten", prostire se na 3.078 km2, od čega 640 km2 zauzima sam grad Zagreb, administrativno, kulturno i gospodarsko središte, ne samo županije nego i cijele Hrvatske. Grad podno Medvednice, nikao još u srednjem vijeku na sjevernoj obali Save, istovremeno kao biskupski Kaptol i obrtnički i trgovački Gradec, koji je "Zlatnom bulom" kralja Bele IV. iz 1242. godine proglašen Slobodnim kraljevskim gradom, spojio se tek 1850. u jedinstvenu gradsku cjelinu - Zagreb. Tek sredinom 50-tih godina 20. stoljeća, Zagreb se "preselio" i na južnu obalu Save, stvarajući potpuno novu urbanu cjelinu, često s pravom nazivanu "najvećom gradskom spavaonicom". Premda je Zagrebačka županija, kao administrativna cjelina pod nazivom Comitatus Zagrabiensis, postojala već u 18.stoljeću, svoj današnji status i izgled dobila je tek 1997.godine. Iako administrativna "cjelina", postoje velike razlike između visoko urbanog gradskog područja i ruralnih naselja njegove okoline.Upravo u tom dijelu sve više se razvija lovni turizam. Od krupne divljači lovišta u Žumberačkom gorju nude lov na divlju svinju i srnjaka. Nizinska lovišta u Turopolju i okolici Ivanić Grada, ispresijecana vodenim tokom Save i njenih pritoka, bogata su staništa divljih svinja, srnjaka, te na sitne divljači (fazan, šljuka, prepelica, patka, trčka i zec). U lovištu "Česma-Bolčanski lug", uz kvalitetan smještaj, pruža se mogućnost atraktivnog lova na jelena lopatara, jelena običnog, divlju svinju i srnjaka.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA |
U srcu Hrvatske, na 2.638 km2, omeđeni šumovitim obroncima Bilogore na sjeveru, Moslavačke gore na jugu i Papuka na jugoistoku, prostiru se blagi brežuljci, polja i šume Bjelovarsko-bilogorske županije. Na svom putu prema rijeci Savi, planinski potoci Bilogore pretvaraju se u lijene rijeke Česmu i Ilovu, napajajući na svom putu niz ribnjaka.
Bjelovar, nekad jako vojno uporište iz vremena Marije Terezije, i danas je kulturno, gospodarsko i administrativno središte županije.
Sklonjena od glavnih prometnih pravaca, s idealnim staništima za sve vrste divljači, Bjelovarsko - bilogorska županija danas je jedna od vodećih županija u lovnom turizmu. Na 225.912 ha lovišta ustanovljena su 44 zajednička lovišta, te 14 državnih, od kojih su 2 ("Pisanička Bilogora" i "Žabljački lug-Česma") povjereni na gospodarenje Hrvatskim šumama - Uprava šuma Bjelovar. Ostalim lovištima gospodare lovačke udruge i privatni lovozakupnici udruženi u Lovački savez županije.
Visoko trofejna grla srnjaka, te skupni i pojedinačni lovovi na divlje svinje dio su bogate ponude županijskih lovišta. U ograđenom dijelu lovišta "Gradina-Krnjača" moguć je lov na jelena lopatara i muflona. Kvalitetna ponuda sitne divljači (fazan, patka, prepelica, šljuka, trčka i zec), u živopisnom kraju gostoljubivih domaćina, osigurat će vam nezaboravan užitak.
|
Lovište "Garjevica", kojim gospodari Lovno gospodarstvo "Moslavina", uz kvalitetu staništa, veliku ljubav prema lovstvu, stručan rad i ulaganja, omogućilo je vlasniku-lovcu, Ivici Todoriću, u 2000. godini, stjecanje trofeja običnog jelena od 250,86 CIC točaka - novog hrvatskog rekordera. Danas se u lovištu uzgaja, osim jelena, i divlja svinja, muflon, srna i jelen lopatar. Zbog natprosječnih rezultata u gospodarenju lovištem, uzgoju divljači i brizi za okoliš, Skupština CIC-a dodijelila je lovištu "Garjevica" prestižnu nagradu "Edmond Blanc 2001." za najbolje lovište na svijetu.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA
LOVIŠTA BJELOVARSKO BILOGORSKE ŽUPANIJE
STATUS |
TIP |
BROJ |
IME |
KONTAKT |
državno |
Uzgajalište |
VII/1 |
BLATNICA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/2 |
BJELOVARSKA BILOGORA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/3 |
DUGAČKI GAJ |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/4 |
GARJEVICA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/5 |
GRADINA - KRNJAČA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/6 |
JASENOVA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/7 |
JAVORNIK |
|
državno |
Uzgajalište |
VII/8 |
KONČANICA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/9 |
OBROVI |
|
državno |
Uzgajalište |
VII/10 |
NARTA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/11 |
PISANIČKA BILOGORA |
|
državno |
Uzgajalište |
VII/12 |
SISČANI |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/13 |
VIROVITIČKA BILOGORA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/14 |
VRANI KAMEN |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/15 |
ZAPADNA GARJEVICA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/16 |
ZDENAČKI GAJ |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/17 |
ŽABLJAČKI LUG - ČESMA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/18 |
TRUPINSKI - PAŠIJANSKI GAJ |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/19 |
VELIKI JANTAK |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/20 |
KRIVAJA |
|
državno |
Uzgajalište |
VII/21 |
GAREŠNICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/101 |
ROVIŠĆE - VELIKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/102 |
ROVIŠĆE - KONJSKA RIJEKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/103 |
ZRINSKI TOPOLOVAC - CIGANICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/104 |
MOSTI - ZDELJA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/105 |
KAPELA - BILOGORA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/106 |
BJELOVAR - BEDENIK |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/107 |
BJELOVAR - PLAVNICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/108 |
TROJSTVO - DOBROVITA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/109 |
BJELOVAR - JASIK |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/110 |
BJELOVACKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/111 |
CIGLENSKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/112 |
RAVNEŠKA KOSA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/113 |
SEVERINSKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/114 |
DABRAVINE |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/115 |
GAJ |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/116 |
JASENOVA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/117 |
SELIŠTE - BABINČIĆ |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/201 |
ŠTEFANJE - NARTA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/202 |
KOMUŠEVAČKI LUG - BUKOVINA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/203 |
CERIK - GLOGOVNICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/204 |
ČAZMA - MATATINKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/206 |
MARTINSKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/207 |
BEREČKA KOSA - KRIVAJA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/301 |
BRŠLJANICA - ROGOŽA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/302 |
ZOBIKOVAC - ILOVSKI LUG |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/303 |
MLINSKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/304 |
PETKOVAČA - ME UVODE |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/305 |
RADMENOVAČA - TOMAŠICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/401 |
GR EVICA - KOVAČICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/402 |
PRESPINJAČA - BARNA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/403 |
IVANOVO SELO - ILOVA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/404 |
ZDENCI - ŠOVARNICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/405 |
DRAŽICA - KOSJEROVICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/501 |
KONČANICA - UR IČKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/502 |
DONJI DARUVAR - MAMINOVAC |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/503 |
BASTAJI - KRIVAJA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/504 |
ULOVAC - KLISA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/505 |
DARUVAR - DOLOVI |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/506 |
DARUVAR - DABROVICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/507 |
KONČANICA - TOPLICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/508 |
DEŽANOVAC - MALO BILO |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/509 |
ULJANIK - ČAVLOVICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/510 |
POLJODAR - SOVJAK |
Brodsko-posavska županija nalazi se u južnom dijelu Panonske nizine u istočnom području Hrvatske, zvanom Slavonija, a prostire se na 2.027 km2. Omeđena je na sjeveru planinom Psunj, Požeškim i Diljskim gorjem, a na jugu rijekom Savom, koja je ujedno i 165km duga granica s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Prosječna nadmorska visina županije je 90 m, s najnižom kotom od 83m u području Gundinaca, dok je najviši vrh Brezovo polje na Psunju sa 985 m nadmorske visine.
Glavna cestovna prometnica na pravcu zapad - istok, dijeli lovišta županije na dvije prirodne cjeline. Sjeverno, na šumom obraslim obroncima gorja, ispresijecanim brzim planinskim potocima,smjestila su se lovišta: "Psunj", "Gradiška brda", "Bratljevci-Sjeverni Dilj" i "Južna Babja gora", bogata krupnom divljači (jelen, divlja svinja, srnjak, muflon). Južno, na području između autoceste i rijeke Save, prostire se pojas ratarskih površina, ispresijecanih pašnjacima i šumama jasena i hrasta lužnjaka. U središnjem dijelu Jelas polja smjestilo se lovište "Migalovci", a prema zapadu, tridesetak kilometara od Nove Gradiške, lovište Hrvatskih šuma - "Radinje".
U ponudi lovnog turizma najzastupljeniji je skupni lov na divlje svinje, te pojedinačni lov na jelena, srnjaka i muflona. Od sitne divljači najviše se lovi fazan, divlja patka, crna liska, divlja guska, šljuka, prepelica i zec. Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA |
Povijesni grad Sisak je administrativno, premda ne i jedino kulturno i gospodarsko središte županije. Županija je na sjeveru omeđena južnim padinama Moslavačke gore, na zapadu obroncima Petrove gore, a na jugu obuhvaća Zrin goru. Reljefnoj raznolikosti doprinosi bogati riječni sliv Save, koji jednim svojim dijelom stvara Lonjsko polje, najveće plavno, zaštićeno područje u Europi, u kome se još može pronaći orao štekavac i orao zmijar, čaplja i niz močvarica, pa i danas vrlo rijetka i zaštićena vidra. Zahvaljujući raznolikosti i bogatstvu životinjskog svijeta, lovstvo u ovoj županiji ima tisućljetnu tradiciju.
Danas je na području županije ustanovljeno 45 zajedničkih i 35 državnih lovišta, kojima gospodari 48 lovačkih društava, te privatni lovozakupnici, udruženi u Lovački savez županije. Hrvatske šume - Uprava šuma Sisak upravlja lovištima: "Brezovica" i "Posavske šume". Isprepletenost šumskih, riječnih i brdskih krajolika, stvorilo je idealna staništa za brojne vrste divljači. Dominantna krupna divljač ovih prostora je jelen, divlja svinja i srnjak. Uputite se u ova lovišta želite li steći kvalitetan trofej i uživati u slikovitosti moslavačkih pejsaža. A kad u jutarnja svitanja lepet krila divlje patke probudi lovački treptaj u vašem srcu Ne manji užitak jutarnjih svitanja pružit će vam lov na sitnu divljač (patka, šljuka, fazan, prepelica, trčka i zec).
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA SISAČKO - MOSLAVAČKA ŽUPANIJA |