Zagreb, 12. lipnja 2019. – Gotovo 80 znanstvenika iz cijeloga svijeta, među kojima i naš ugledni stručnjak za smeđega medvjeda Đuro Huber, provelo je istraživanje o najčešćim uzrocima negativnih susreta s medvjedima. Po prvi puta obradili su podatke prikupljene u gotovo čitavom staništu ove vrste diljem svijeta i otkrili koje su to najrizičnije situacije koje povećavaju rizik od napada. Tim povodom u časopisu Scientific Reports upravo je izašao članak naziva "Brown bear attacks on humans: a worldwide perspective".
Za potrebe istraživanja sakupljeni su i analizirani izvještaji o 664 napada smeđih medvjeda na ljude koji su rezultirali fizičkom ozljedom ili smrću, zabilježeni između 2000. i 2015. godine diljem ukupnog staništa koje naseljava ova vrsta: u Sjevernoj Americi, Europi i na Istoku. Fenomen je obrađen iz globalne perspektive, uz opis ključnih okolnosti napada, s naglaskom na zajedničke faktore i lokalne osobitosti scenarija ovisno o geografskom području, tradiciji suživota s ovom vrstom, ali i upravljačkim praksama. Početna hipoteza glasila je da se manje napada događa u zemljama u kojima je lov na medvjede legalan zbog potencijalnog odstranjivanja jedinki koje se ne izbjegavaju ljude.
Rezultati ovog istraživanja pokazuju globalni porast broja napada tijekom proteklog desetljeća što je najvjerojatnije rezultat nekoliko faktora (npr. porasta medvjeđe, ali i ljudske populacije diljem svijeta što dovodi do sve učestalijeg preklapanja staništa ovih vrsta). Nadalje, sve veći broj ljudi iz gradova bavi se rekreativnim aktivnostima i/ili posjeduje vikend-kuću u staništu medvjeda. Sve intenzivnije korištenje divljine od strane ljudi, posebice osoba koje nisu navikle na suživot s divljim životinjama, povećava mogućnosti potencijalno opasnih susreta.
Na području Europe, najviše napada dogodilo se u Rumunjskoj (131), zatim Slovačkoj (54), Švedskoj (28) i Finskoj (17). U Sjevernoj Americi, najviše napada zabilježeno je na Aljasci (51), u Britanskoj Kolumbiji (42), Wyomingu (29), Montani (25) i Alberti (18). Na Istoku, zabilježili smo 111 napada u Rusiji, 25 u Iranu i 54 u Turskoj. Najviše napada u kojima je došlo do fizičkog kontakta (85.7%) rezultiralo je samo ozljedom, a 14.3% smrću napadnute osobe. Točnije, 19 smrtnih slučajeva zabilježeno je u Europi (6.6% svih zabilježenih napada), 24 u Sjevernoj Americi (13.1% ukupnog broja napada na ovom području) i 52 na Istoku (32.0% ukupnog broja). Zabilježili smo trend napada od 39.6 napada/godišnje diljem svijeta: 11.4 napada/godišnje u Sjevernoj Americi i 18.2 napada/godišnje u Europi (10 napada/godišnje, ako isključimo Rumunjsku).
Najučestaliji scenarij napada smeđih medvjeda je obrambeni napad ženke s mladuncima (47%), zatim iznenadni susret (npr. medvjeda je iz blizine iznenadila prisutnost čovjeka; 20%), prisutnost psa (17%), napad nakon što je medvjed ranjen ili uhvaćen u neku zamku (10%) te predatorski napadi (5%; 9 u Rusiji i 6 u Sjevernoj Americi).
Ovi razultati pokazuju da su ženke s mladuncima skupina medvjeda koja će vjerojatnije reagirati agresivno u susretnu s ljudima. Drugi učestali scenariji uglavnom su rezultat neprikladnog ponašanja ljudi i ponašanja koje povećava rizik od napada, a koja bi trebalo izbjegavati: samostalno kretanje kroz stanište medvjeda, hodanje u tišini, šetanje s psom koji nije na povodcu ili slijeđenje medvjeda ranjenog u lovu. Sve ovo moguće je izbjeći kampanjama informiranja javnosti i edukacijom.
Suprotno našoj polaznoj hipotezi, nismo pronašli razlike u broju napada među zemljama u kojima se medvjedi love ili odstreljuju legalno i zemljama u kojima je lov strogo zabranjen.
Unatoč porastu prijavljenih slučajeva napada smeđih medvjeda na ljude, razloga za zabrinutost nema. Kako podaci pokazuju, Hrvatska je – unatoč brojnoj populaciji medvjeda – na dnu ljestvice po broju napada, uz samo tri ne-letalna napada zabilježena u periodu istraživanja.
Ukoliko vas zanimaju dodatne informacije o ovom istraživanju, molimo Vas kontaktirajte: Đuro Huber Slaven Reljić, na +385 98 256 506, +385 1 239 0141 ili e-mailom: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Web dinalpbear.eu/en/
FB facebook.com/dinalpbear
