Noćas je u Ivankovu kod Vinkovaca nenadano preminuo bivši predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza ing. Ivica Kopilović.
Ing. Kopilović obnašao je mnoge važne i odgovorne dužnosti u hrvatskom lovstvu, od predsjednika Lovačkog saveza na razini županije, do glavnog tajnika bivšeg LS Jugoslavije i predsjednika Lovačkog saveza Hrvatske u dva mandata. Ivica Kopilović bio je omiljen među lovcima, dobar lovidrug i prijatelj. najviše vremena provodio je na svojem imanju "Gospodarstvo Kopilović" u Ivankovu, gdje se sa svojom obitelji bavio uzgojem beby bifa, no, ovdje je na prostranoj ravnici izgradio uzgajalište jelena lopatara i Srnjaka.
Ing. Kopilović bio je vrhunski lovac na lovačke trofeje. Njegovu veličanstvenu zbirku trofeja krase zlatni mufloni u lovačkoj sobi.
Nekidan je bio u lovu na srnjake u Vojvodini,ali ,kako nam je kazao, nije imao sreće odstrijeliti kapitalca...
Ing. Ivica Kopilović bio je dobar prijatelj i suradnik nacionalnog lovačkog magazina "Dobra kob". Posljednji razgovor sa ing. Ivicom Kopilović objavila je nedavno "Dobra kob".
Posljednji razgovor sa ing. Ivicom Kopilović objavila je nedavno "Dobra kob".
Prenosimo Intervju iz "Dobre kobi" :
Sjedim sučelice ing. Ivici Kopiloviću, bivšem predsjedniku Lovačkog saveza Hrvatske, jedinim živućim visokim lovačkim funkcionarom stare garde, u njegovoj lovačkoj rezidenciji usred Gospodarstva Kopilović u Ivankovu, pet kilometara udaljenom od Vinkovaca.
Čvrst, uporan, rječit, odan, danas kao i nekad prije 27 godina, otkako ga osobno poznam, kada je obnašao visoku dužnost šefa hrvatskih lovaca. Stotine visokih trofeja krasi njegov lovački dom, od ritskih jelena i srnjaka dio najnovijega zlatnog muflona, odstrijeljenog nekidan u državnom lovištu Kunjevci, kojemu je pripala rijetka čast da stoji na glavnom pročelju Kopilovićeve lovačke kuće.
Kopilović je obnašao mnoštvo odgovornih funkcija u lovstvu Slavonije i Baranje, a 1984. godine imenovan je za prvog lovca Hrvatske. Od te godine još je služio hrvatskom lovstvu četiri mandata.
- Da, upravo tako, četiri mandata. Ali, za razliku od danas, mandati su trajali samo godinu dana. Zbog toga smo ih nazivali listopadski mandati, ističe Kopilović. – Ako si bio kvalitetan u poslu i iza sebe imao rezultata, nitko ti nije mogao oduzeti idući mandat, ali ako nisi pokazao rezultat, nakon godine dana morao si se pokupiti i otići.
'LISTOPADSKI MANDAT'
Tako je to bilo u neka stara, druga vremena. Takva strategija izbora i trajanja mandata bila je domišljata: što bi se netko s nekim kilavio četiri godine, bez pomaka i uspjeha, kada može nakon neuspješnog listopadskog mandata spremiti kufere i otići!
Sa jedne prilično duge vremenske distancije ing. Ivica Kopilović prati današnje lovstvo, uspoređuje ga, analizira što je nekad bilo bolje, a što je danas, koje su suvremene prednosti hrvatskog lovstva u odnosu na neka druga, ranija vremena.
- Hrvatska raspolaže vrhunskim lovištima i vrhunskim, školovanim lovačkim kadrom. To, zbilja, nekada nije bilo. Nije jednostavno bilo školovanih ljudi. U tome vidim ogromnu perspektivu razvoja i napretka lovnog turizma, istaknuo je Kopilović, dok me nudi starom šljivom iz vlastite kućne radionice. - U turističkom lovu, prodajom divljači, visoko uređenih lovačkih domova za smještaj gostiju, stručnom pratnjom i, naposljetku, raznolikošću i bogatstvom naših autohtonih delicija, mislim da lovni turizam može biti daleko profitabilniji nego ljetni turizam na Jadranu.
Lovstvo je profitabilno. Samo ga treba pravilno usmjeriti stručnim radom u lovištu, podignuti kvalitetu divljači i znati ga prodati.
TRUDOM DO TROFEJA
Uzgojiti jednog srnjaka treba pet-šest godina mukotrpnog rada, pojašnjava Kopilović. Struka, a to su inženjeri šumarstva, veterinari i agronomi, svakako trebaju dati pečat uzgoju i zlatnoj kvaliteti srnjaka. Istodobno, mislim da djelatnici lovozakupnika ili koncesionara, makar se radilo i o Hrvatskim šumama i njihovim bogatim lovištima ne bi smjeli odstrjeljivati svoj ili tuđi trud. Radije, neka se strpe i neka prelistaju cjenik srnjaka i vidjet će koliko će biti vrijediti jedan njihov srnjak nakon višegodišnjega upornog rada u lovištu.
Ako je stranac zainteresiran za lov kod nas, recimo u Slavoniji, Baranji, Posavini i Podravini, došao je loviti s punim novčanikom i treba mi omogućiti hitac u divljač koju on želi.
- Ne možeš ti prodati u turističkom lovu ono što ti hoćeš, uporan je Kopilović, nego ono što gost hoće. Stranci se obično veoma dobro pripreme i točno znaju što žele jer su donijeli novce za vrhunski odstrjel. I što je veoma važno: na drugom izlasku takav lovac mora pucati u ono što želi!
Hrvatski lovački savez, krovna udruga lovaca, koja je ostvarila visoke rezultate u posljednjih petnaestak godina, mora na terenu okupiti pamet, sve koji su školovani za lovstvo i šumarstvo, veterinu, s namjerom da udare stručne temelje jednom novom, europskom lovstvu.
- Mnogi će se, siguran sam, iznenaditi, ali ugodno, kada struka profunkcionira onda ćemo biti bogata nacija. Na tom tragu nam uvelike pomaže ulazak u europsku obitelj naroda i – lovaca, veli Ivica Kopilović, duboko uvjeren da se promjenom ustroja u hrvatskom lovstvu mogu ostvariti pozitivni pomaci.
VRIJEDNI ŠUMARI
Danas su jedino dobro organizirane u segmentu lovstva Hrvatske šume koje upošljavaju oko 1500 visoko educiranih stručnjaka, ali se samo jedan mali broj njih bavi lovstvom - unatoč tome što Hrvatske šume moraju napraviti temeljni zaokret u jačanju kvalitete divljači, posebno nekih vrsta, kojima gospodare u svojih 37 lovišta.
Na koncu ove naše ćakule nakon dva i pol desetljeća, vraćamo se na prvo pitanje: koliko bi trebao trajati danas mandat predsjednicima u lovačkim asocijacima, na koje izvrsni lovni znalac i stručnjak Ivica Kopilović odgovara kao iz puške :
- Statutom ograničiti vladavinu odgovornih na jedan, najviše dva mandata!
Na ovome sam završio ćakulu s nekadašnjim prvim lovcem Hrvatske. Pričali smo još o prošlosti, o novijem dobu, o uspjesima, ali i propustima, o poznatim političarima lovcima, od Jakova Blaževića i Jure Bilića do novih, današnjih lovaca iz redova politike, koji su, kao i njihovi davni prethodnici lovili bez plaćanja naknade, jer im je u određenom povijesnom trenutku netko omogućio ugled, autoritet i moć.