Ovčari s Cresa su nezadovoljni odnosom lovaca prema njima. Divlje svinje čine dosta štete i ovčari su primorani držati ovce blizu kuća u strahu od divljih svinja, a neki čuvaju ovce dok jedu jer im u protivnom dođu jeleni i pojedu hranu namijenjenu ovcama. Poljoprivredne površine u poljima više se ne obrađuju jer se lopatari hrane na usjevima, a divlje svinje sve preoru.

Neki smatraju da bi jedno od rješenja bilo da se divlje svinje i lopatare proglasi štetočinama i onda njihov izlov više ne bi spadao pod Ministarstvo poljoprivrede, nego pod Ministarstvo zaštite prirode i mogli bi se uništavati svim sredstvima. Drugi ovčari predlažu da se lokalno komunalno društvo doregistrira za lov kako bi se divljač lovilo sve dane u tjednu, a ne samo vikendom kako odgovara lovcima. O problemima ovčara piše se već više od deset godina, ali stanje se ne popravlja. Iz godine u godinu ovaca je sve manje, jedino rješenje problema bio bi potpun izlov alohtone divljači, a to nije na vidiku.

Predsjednik Mjesnog odbora Beli Livio Hrelja podsjeća na odredbe Zakona o otocima prema kojem treba ukloniti alohtonu divljač s otoka. Podsjeća i na naredbu ministra poljoprivrede iz 2007. prema kojoj je „odstrel divlje svinje, jelena lopatara i čaglja dopušten tijekom cijele kalendarske godine, bez obzira na spol i dob, do potpunog uklanjanja iz lovišta“. Lovačko društvo se ugovorom o koncesiji obvezalo u potpunosti izloviti nezavičajnu divljač do 2007. pa, iako to nije učinjeno, ugovor im je produžen.

Prema podacima Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, u protekle dvije godine na kvarnerskim otocima zabilježen je ulov ukupno 2.599 divljih svinja te 1.310 jelena lopatara. „Vidljivo je da je primjerice na otoku Krku u 2013. odstrel značajno manji (približno za 65%) u odnosu na prethodnu godinu, iz čega može proizaći zaključak da je populacija divlje svinje na otoku Krku značajno smanjena. Na otoku Rabu više nije prisutna divlja svinja.  Na otocima Cresu i Lošinju je odstrel alohtone divljači u odnosu na prethodnu godinu približno podjednak, odnosno odstrel divlje svinje je značajno smanjen (za približno 32%), dok je odstrel jelena nešto veći (povećan za približno 5%)“, stoji u odgovoru županijskog odjela.

Iako se radi o ukupno značajnim brojkama, na Cresu se godišnje ulovi svega nekoliko stotina primjeraka nezavičajne divljači. Ovčari za slab rezultat izlova krive lovce za koje kažu da love kad njima odgovara i ono što im odgovara, te da sadašnjim tempom nikada neće u potpunosti izloviti alohtonu divljač s otoka. Lovci, s druge strane, ističu da u lov mogu ići samo vikendom jer preko tjedna rade. Pokušali su uključiti i talijanske kolege no oni su svojim prvim lovom na otoku ostali razočarani jer su ulovili samo jednu divlju svinju te je pitanje hoće li se opet vratiti.

O problemima creskih ovčara raspravljao je i gradski Odbor za poljoprivredu. Odbor je konstatirao da dosadašnji izlov nije dao željene rezultate, da lovci nisu dovoljno prisutni na terenu i ne provode kontinuirani i neselektivni lov. Problem je i što se u svim lovištima na otoku ne provode jednake mjere izlova, te što se poljoprivrednicima ne priznaju i ne isplaćuju štete. Odbor traži da se provodi svakodnevni kontinuirani i neselektivni izlov alohtone divljači po jednakim pravilima na svim lovištima na Cresu i Lošinju, svakodnevnu prisutnost lovaca na terenu, pridržavanje odredbi o nepostojanju lovostaja. Predlaže da se osnuje komisija koja će pratiti provođenje mjera izlova i utvrđivati štete, te da se izradi plan i pronađu metode za trajno odstranjivanje alohtone divljači s otoka, što je preduvjet opstanka poljoprivrede na Cresu i Lošinju.

 Prema najnovijim informacijama, Županija je, nakon gotovo četiri godine od podnošenja zahtjeva, 31. siječnja zaprimila Rješenje od Ministarstva poljoprivrede kojim se dozvoljava lov alohtone divljači i drugim metodama, tj. osim odstrela divljač će se moći loviti i zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, vapcima i upotrebom optičkih ciljnika za noćni lov u svim lovištima koja se nalaze na otocima Krku, Cresu i Lošinju.

Nadajmo se da će ova dozvola polučiti povoljne rezultate i za ovčare i za lovce, te da će se štete koja alohtona divljač čini obim skupinama smanjiti - što je u interesu svih stanovnika ovih kvarnerskih otoka.

Novi list, W.S., 17.02.