Nezapamćene poplave u istočnom dijelu županjske Posavine ostavile su posljedice i u lovištima u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Naime, krajem svibnja i početkom lipnja u državno lovište Spačva, poznato po lovu na visoku jelensku divljač i divlje svinje, kojim gospodari Uprava šuma Podružnica Vinkovci, dotjecale su velike količine vode iz poplavljenih sela u Cvelferiji koja se preusmjeravala u golemi Spačvanski bazen.

Na pojedinim mjestima voda je bila viša od dva metra. Divljač je pred vodom migrirala i povlačila se na više terene pa se dio jelenske divljači pojavio i u lovištima prema Iloku, što ranije nije bio slučaj. Kako ne bi došlo do povećanog odstrela divljači koja nije u matičnom fondu dotičnog lovišta, početkom lipnja izdana je naredba o zabrani lova.

U Odjelu za lovstvo Uprave šuma Podružnica Vinkovci pomno su pratili situaciju na terenu, činili sve kako bi spasili i zaštitili grla, obavljali su intenzivnu prihranu divljači na visokim terenima, takozvanim šumskim gredama i nužno je bilo osigurati mir da se divljač ne rastjeruje. Velike količine vode u šumi, ističe šef Odjela za lovstvo UŠV Franjo Jovanovac, najviše su ugrozile srneću divljač. Poplave su se dogodile baš u vrijeme teljenja košuta i lanjenja srna koje ne mogu preplivavati duže relacije i nisu mogle pobjeći pred opasnošću. Srne nisu preživjele napade čagljeva, ali i nezapaćenu najezdu komarca koja je baš tada bila najveća.

– Prirast srneće divljači gotovo sasvim je stradao, uginulo je oko 130 grla, kao i jedan dio matičnog fonda. Kod jelenske divljači prirast je također izostao, stradalo je oko 70 grla, jedino je kod divljih svinja situacija dobra - pojašnjava Jovanovac. Što se tiče fonda divljači, u lovištu Spačva živi između 800 i tisuću komada divljih svinja raznih uzrasta, planirani matični fond jelenske divljači je oko 650 grla, a kod srneće divljači oko 400 komada.

Zbog izostanka prirasta, izostat će i odstrel, što će posebice do izražaja doći sljedeće godine, iako bi se kod srneće divljači posljedice mogle osjetiti i u sljedeće tri do četiri godine. - Odstrela srneće divljači sljedeće godine neće biti. Jelenske će biti, ali umanjeno, a jedino divlja svinja ide normalno. Značajno za ovu godinu je i to da je kilaža jelenske divljači oko 30 posto niža - kaže šef Odjela za lovstvo.

A velike količine vode pogodovale su i širenju velikog američkog metilja. Riječ je o parazitskoj bolesti kod jelenske divljači, a zarazi se odmah i srneća populacija. I do sada je, kaže, bilo pojava ove bolesti i uspješno je liječena. U sušnim godinama metilj izostaje, ali voda mu itekako pogoduje pa Jovanovac strahuje od širenja.

Tijekom siječnja 2000. godine prvi je put ustanovljena prisutnost velikog američkog metilja (Fascioloides magna) u Hrvatskoj. Sumnja na njegovu prisutnost u populaciji jelena običnog postavljena je tijekom zime 1999. godine u Baranji. Dostavljeni i pregledani uzorak jetre jelena običnog s tog područja sadržavao je 22 odrasla parazita. Na područje Baranje vjerojatno su uneseni prirodnom migracijom jelena iz susjedne Mađarske. - S obzirom na to da u šumi još ima vode, pitanje je kako će se metilj širiti i što će se dogoditi, a to će se pokazati sljedeće godine. Riječ je o parazitu koji kad uđe u organizam razara jetru, a prenosnik je puž balavac - pojašnjava Jovanovac.

Glas Slavonije, M.L.O., 10.10.