Početkom studenoga u samo jednom danu i to u vremenu od 2.10 do 18.50 sati na cestama Primorsko-goranske županije zbilo se čak pet slučajeva istrčavanja srneće divljači. Dogodilo se to na području Viškova, Matulja, Krasice, Delnica i Klane, a u udaru divljači u automobile, srećom, nitko od vozača i suputnika nije ozlijeđen. U dva slučaja stradala je divljač te su brigu o uginulim životinjama preuzeli lovnici nadležnih lovačkih društava. Sveukupna šteta procijenjena je na oko 15.000 kuna.

Da ovakvi slučajevi nisu rijetkost zorno svjedoči broj prometnih nesreća koje su se ove godine, do zaključno 1. studenoga, dogodile na cestama PGŽ, a u kojima je jedan od glavnih aktera bila divljač. Ukupno je u deset mjeseci 2014. godine zabilježeno 126 naleta vozila na divljač, dok ih je u 2013. godini bilo 142. Ove godine se najviše takvih nesreća zbilo u ožujku i kolovozu (po 19 nesreća u oba mjeseca), dok su u prošloj godini mjeseci koji prednjače po brojnosti naleta na divljač bili kolovoz (20 nesreća) i prosinac (17 nesreća). U ovogodišnjim nesrećama su tri osobe zadobile lakše ozljede, a u 2013. godini samo dvije osobe. Većinom se tu, u pravilu, najčešće radilo o naletima na srneću divljač, tek u nekolicini slučajeva o veprovima, dok su naleti na medvjede raritet.

Nesreće se najčešće događaju izvan naselja, a u Primorsko-goranskoj županiji ponajviše na području Petrolejske ceste, na potezu od Viškova prema Klani, zatim na području Grobnika i to posebice na Čavlima te na prometnicama oko Kraljevice gdje se divljač čak spušta i do mora.

Nažalost, iskustvo je pokazalo kako vozači pritom malo toga mogu napraviti da se »obrane«, jer se divljač obično ne vidi na udaljenosti od, primjerice 100 metara, već se sve odigra u tren oka. Divljač doslovno iz šumarka pored ceste iznenada iskače pred automobile na što je vrlo teško odreagirati. U dosta slučajeva znalo se događati i da srne vozačima bočno nalijeću na automobil.

Upravo zbog tih razloga teško je dati adekvatne savjete vozačima, no u svakom slučaju, kada ugledaju znak opasnosti »divljač na cesti«, ne trebaju ga shvaćati banalno već kao realnu opasnost zbog koje treba prilagoditi brzinu vožnje. Brzinu kretanja valja prilagoditi jer, ukoliko se policijskim očevidom utvrdi da je vozač upravljao vozilom brzinom većom od dopuštene, tada se smatra da je vozač odgovoran za nesreću sa divljači.

Novi List, Š.B., 10.11.