To je izjavio ugledni splitski odvjetnik Siniša Štimac, specijalist za imovinskopravne odnose, tvrdeći da je iz Zakona o lovstvu, bez obrazloženja, stornirana odredba po kojoj ovlaštenik prava lova odgovara za štetni događaj na prometnici jedino ako je ovaj bio posljedica skupnog lova!

Naime, Ustavni je sud donio odluku kojom je oslobodio odgovornosti Lovačku udruge Krka iz Konjevrata u povodu sudskog spora vezanog za štetni događaj kada je vozač naletio vozilom na divlju sivnju na cesti koja prolazila pokraj lovišta. Sud je utvrdio kako je Zakon o lovstvu, koji je sadržavao odredbu u članku 86., stavak 3., a koja je u vrijeme događaja bila na pravnoj snazi, lex specijalis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima ( ZOO) i da lovoovlaštenik odovara za nastalu štetu jedino ako je šteta nastala vršenjem skupnog lova.

Sa ponovnim unošenjem odredbe o skupnom lovu pod uvjetima i na način kako je to bilo ranije regulirano, bitno će se zaštititi materijalni položaj i interesi lovoovlaštenika, smatra odvjetnik Štimac.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske ( broj:U-III-7258/2014 od 25.svibnja 2017. ), kojom je taj sud odlučio u korist Lovačke udruge „Krka“ iz Konjevrata u sporu povodom naleta vozila na divljač i zahtjeva za obeštećenjem, zapravo je, pravno oružje svih lovačkih udruga.

Drugim riječima, značaj ove odluke je od osobite važnosti za pravnu poziciju lovačkih udruga u predmetima naknade štete kod naleta vozila na divljač.

Naime,ova odluka se osvrće na suprostavljena pravna stajališta(i daje svoje tumačenje)prvostupanjskog i drugostupanjskog suda u predmetu' Krke' (nalet osobnog automobila na divlju svinju dana 15.prosinca 2009.na državnoj cesti D-33,koja neposredno graniči s lovištem 'Krke' ).

Odluka je važna i radi osiguranja jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih.

IZNIMNA ODGOVORNOST

Prvostupanjski sud je utvrdio odgovornost ove lovačke udruge s obrazloženjem da je divlja svinja,koja je istrčala na prometnicu,opasna stvar,slijedom čega da postoji odgovornost lovačke udruge za štetu nastalu od divljači na osnovi članaka 1045.stavka 3. i 1064. Zakona o obveznim odnosima. Dodatno, u postupku nije dokazano da je postojao zahtjev lovačke udruge za postavljanje prometnog znaka opasnosti na cesti,te da stoga nije postojao ni propust Hrvatskih cesta da taj znak postavi,kao i da nije dokazano ni da bi nezgoda bila u uzročno posljedičnoj vezi s takvim propustom.

Drugostupanjski sud je izmjenio prvostupanjsku odluku u korist lovačke udruge s obrazloženjem da ista odgovara u konkretnom slučaju samo iznimno i to ako je šteta uvjetovana vršenjem skupnog lova temeljem članka 86.stavak 3.Zakona o lovstvu koji je bio na snazi 15. prosinca 2009. godine tj. u vrijeme štetnog događaja. Nadalje da vlasnik vozila nije dokazao postojanje uzročno posljedične veze između štete nastale tog dana i organiziranog skupnog lova ,odnosno da je dana 15.prosinca 2009. na području ove lovačke udruge bio skupni lov.

UVJETOVANA ŠTETA

Posebno je istaknuto da je ova odredba Zakona o lovstvu odredba lex specialis u odnosu na imovinsku štetu nastalu od naleta motornog vozila na divljač koja za vrijeme važenja ograničava objektivnu odgovornost lovoovlaštenika iz čijeg lovišta potječe divljač na koju je naletjelo vozilo.

Iz ovoga jasno proizlazi da lovačka udruga odgovara samo ako se radilo o organiziranom skupnom lovu ,odnosno tim i takvim lovom uvjetovanoj šteti,gdje je teret dokaza na tužitelju koji treba to dokazati.

Ustavni sud je odlučujući o osnovanosti ustavne tužbe istakao da konkretni slučaj treba razmotriti u kontekstu zakonske regulative koja je bila na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja. Propise o odgovornosti za štetu kod naleta vozila na divljač sadržavao je u to vrijeme Zakon o lovstvu.

RELEVANTNA ODREDBA

Relevantna odredba članka 86.stavak 3. koja je bila na snazi u vrijeme štetnog događaja da propisuje 'odgovornost za nastalu štetu na vozilu snosi vozač ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti,tako da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku,a u protivnom pravna osoba koja gospodari prometnicom na kojoj je šteta nastala . Iznimno od ove odredbe štetu snosi ovlaštenik prava lova,ako je šteta uvjetovana vršenjem skupnog lova.'

Dakle,iz navedene odredbe,koja predstavlja lex specialis u odnosu na ZOO,proizlazi da je u vrijeme nastanka štetnog događaja odgovornost lovoovlaštenika postojala samo ako je šteta uvjetovana vršenjem skupnog lova,kao što je i naveo drugostupanjski sud u obrazloženju osporene presude zaključuje Ustavni sud.

PRAVILNO TUMAČENJE

Takvo tumačenje Ustavnog suda,kao i tumačenje drugostupanjskog suda,a koje se temelji na odredbama Zakona o lovstvu gdje se propisuje iznimna odgovornost ovlaštenika prava lova i to samo za štete uvjetovane vršenjem skupnog lova i koje mijenja dosadašnju sudsku praksu kod naleta vozila na divljač nedvojbeno ide u prilog lovoovlaštenika.

Stoga ju je trebalo unijeti ,odnosno zadržati i u Nacrtu prijedloga novog Zakona o lovstvu i to u članku 72. stavak 6 gdje se govori o odgovornosti za štetu nastalu naletom vozila na divljač. Zašto to nije učinjeno,doista nije jasno.

NEPOVOLJAN POLOŽAJ

Međutim jasno je to da time lovoovlaštenici dolaze u znatno nepovoljniju situaciju kod odgovornosti za štete nastale naletom vozila na divljač i da time eliminiraju uspostavljenu sudsku praksu koja im ide u prilog i koja se poziva upravo na dosadašnji članak 86 st.3. Zakona o lovstvu kao lex specialis.

Ovo upućuje na potrebu hitne reakcije lovoovlaštenika prava lova prema predlagačima novog zakona. Ako bi se pak napravio propust i ovakva zakonska odredba ne bi vratila u novom prijedlogu Zakona o lovstvu dovodi se u opasnost imovina lovoovlaštenika. Ujedno se narušava jedno od temeljnih ustavnih načela –načelo razmjernosti u odnosu jer postaje upitno ostvarivanje ciljeva zacrtanih općim odredbama istog nacrta,koji su od značaja ne samo za lovoovlaštenike nego i za Republiku Hrvatsku.

Siniša Štimac

PREUZETO IZ NACIONALNOG MAGAZINA DOBRA KOB BROJ 193 / STUDENI 2017.