Skup se održao u organizaciji Veleučilišta u Karlovcu (odjela Lovstva i zaštite prirode) i Udruge diplomiranih studenata Veleučilišta u Karlovcu – „Alumni Vuka“, dok su suorganizatori skupa bili Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski veterinarski institut, Hrvatski šumarski institut, Hrvatski lovački savez, Forst Eibenstein HR hunting & forest d.o.o. i Oikon d.o.o. Pokrovitelji skupa bili su i Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Zašto baš strane vrste i lovstvo? Strana (alohtona, unesena, introducirana) vrsta je ona vrsta koja prirodno ne obitava u određenom ekosustavu već je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem. Ako naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada se ona smatra invazivnom. Nakon gubitka staništa, invazivne vrste prepoznate su kao drugi najznačajniji uzročnik gubitka bioraznolikosti na području EU, a lovne metode mogu biti interesantan alat koji može pomoći u upravljanju i kontroli tih vrsta.
Na skupu je kratka izlaganja održalo 13 predavača, redom iz relevantnih institucija i organizacija koje se dotiču upravo tematike stranih vrsta. Tako su svoja izlaganja, osim domaćih stručnjakaVeleučilišta u Karlovcu, imali i stručnjaci iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), Ministarstva zaštite okoliša i energetike, JU Maksimir, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Hrvatskog šumarskog instituta, Hrvatskog veterinarskog instituta, udruge Biom, Agronomskog te Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na skupu su sudjelovali i stručnjaci sa Šumarskog instituta Republike Slovenije te Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu koji su dali pregled statusa i upravljanja stranim vrstama u svojim državama.
Posebnost skupa bila je i panel rasprava na kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede (MP), Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE), Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) te Federacije europskih lovačkih organizacija (FACE). U raspravu su se, dakako, uključili i mnogi stručnjaci prisutni na skupu.
Raspravljalo se o potrebi za jasnijim definiranjem pojmova kada se barata terminologijom stranih vrsta te učinkovitijem načinu prijenosa informacija između sektora zaštite prirode i lovstva. Naglašeno je kako su strane vrste nepoželjne kako za sektor lovstva tako i za sektor zaštite prirode pa ne bi trebalo biti dvojbi oko pristupa rješavanju ovakve problematike. Iako je uloga lova prepoznata u kontroli i iskorjenjivanju nekih stranih vrsta, često lovci nemaju motivaciju za aktivno sudjelovanje u njihovom suzbijanju. Razlozi dijelom leže i u neprihvaćanju lovaca od strane šire javnosti, bez obzira na argumente struke, što u lovačkim krugovima uzrokuje otpor prema suradnji i prihvaćanju novih znanja.
Pri tome je i edukacija lovaca od velikog značaja budući da oni zaista mnogo vremena provode u prirodi, ali nisu educirani o problematici stranih vrsta. Zbog toga je potrebno razviti učinkoviti sustav dojave o prisutnosti strane vrste, u čemu može pomoći i suvremena tehnologija (dojava putem mobilnih aplikacija). Problematičan je i nedostatak komunikacije između sektora lovstva i zaštite prirode što u konačnici onemogućuje dogovor i konkretnije aktivnosti. Isto tako, strane vrste ne poznaju granice, pa bez suradnje između susjednih zemalja nema ni pozitivnih pomaka ni rezultata. Također, i neusuglašenost oko zakonodavstva predstavlja kamen spoticanja. Zakonski okvir nameće veliku količinu birokracije što bitno usporava djelovanje na suzbijanju širenja invazivnih vrsta čime one dobivaju (još) prostora i vremena za svoje invazivno djelovanje.
Svi su se složili da je ovakva razmjena mišljenja i stavova različitih struka nužna jer se tako stečena znanja i iskustva mogu primijeniti i iskoristiti za donošenje djelotvornijih pravnih akata, što je dakako od velike pomoći u zaštiti od invazivnih vrsta. Pristup problematici stranih vrsta treba biti multidisciplinaran te prvenstveno stručan, temeljen na znanstvenim istraživanjima i konkretnim činjenicama. Edukacijom, informiranjem te prevencijom može se mnogo toga postići, a efikasnom i otvorenom međusektorskom komunikacijom brže djelovati te tako umanjiti štetan utjecaj invazivnih vrsta.
Cilj skupa bila je interdisciplinarna razmjena znanja između domaćih i stranih stručnjaka, te olakšavanje transfera znanja između obrazovnih i znanstvenih institucija, odgovornih upravnih tijela, javnih ustanova, civilnog sektora i stručnjaka.
Bez dvojbe – cilj skupa je postignut te se mogu očekivati pozitivni pomaci i jača suradnja kada se radi o stranim vrstama.
Izložba studentskih fotografija „Priroda i divljač“ 2018
U sklopu 2. znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Priroda i divljač“, bilo je i otvorenje izložbe fotografija „Priroda i divljač“ 2018. Foto natječaj je otvoren prema domaćim i stranim autorima s fokusim na studente i predavače viših i visokih učilišta.
Ove godine na natječaj su pristigle 32 fotografije iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovačke, a prvu nagradu osvojio je Željko Sekulić, inženjer lovstva i zaštite prirode iz Doboja (BiH) s fotografijom „Radoznali mališani“.
Drugu nagradu osvojio je student Tomislav Zrinski s fotografijom „Divokoza s Olimpa“, a treću Nino Salkić, fotograf na projektu Rewilding Velebit, s fotografijom srnjaka u dubokoj šumi NP Sjeverni Velebit.
Dina Botta
Udruga diplomiranih studenata Veleučilišta u Karlovcu – Alumni VUKA 
