Fetus u majčinoj utrobi već u četvrtom mjesecu trudnoće započinje čuti zvukove, a od šestog mjeseca reagira na njih . Osjet sluha pri rođenju je kompletno razvijen kao i kod odrasle osobe.
Sluh je jedno od pet osjetila od neprocjenjive važnosti te se o njegovom zdravlju treba više brinuti. Sve češće osobe mlađe životne dobi dolaze sa slušnim problemima.
Pojavljuju se najčešće problemi u komunikaciji, što dovodi do društvene izoliranosti. Ako teškoće sa sluhom nisu nastale rođenjem ili zbog bolesti slušnog organa, kontrola pregleda sluha trebala bi se obaviti jedanput godišnje.
Često se misli da oštenje sluha zahvaća samo stariju populaciju, no istraživanja pokazuju da problem sa sluhom imaju gotovo sve populacije.
Glavni krivac je svakodnevna buka, počevši od one u prometu, kod industrijskih radnika, slušanje preglasne glazbe, u lovu te bavljenje streljaštvom.Oštećenje sluha bilježi se već kod jačine od 85dB.
IZORI ZVUKA | RAZINA INTENZITETA dB | INTENZITET W/m2 | AMPLITUDA PROMJENE TLAKA N/m2 |
Prag čujnosti | 0 | 10-12 | 2-10-5 |
Tihi razgovor | 40 | 10-8 | 2-10-3 |
Glasni razgovor | 60 | 10-6 | 2-10-2 |
Gusti promet | 80 | 10-4 | 2-10-1 |
Zakivanje | 100 | 10-2 | 2 |
Granica boli | 120 | 1 | 20 |
Buci smo izloženi u svakodnevnom životu. Privremeni pomak praga čujnosti nakon izlaganja buci smatra se umaranjem uha te sam oporavak može trajati do 72 sata. Učestalim izlaganjem buci nastaje trajno oštećenje sluha koje se ne može regenerirati. Kao što je vidljivo u gornjoj tablici, buka prometa, na primjer, iznosi 70 dB, polijetanje zrakoplova 120 dB, a hitac iz oružija može dosegnuti i do 150 dB. Kao što je navedeno, oštećenje sluha nastupa već pri jačini od 85 dB, neovisno da li je izloženost buci kraća ili duža. Postoje različiti oblici oštećenja sluha. U srednjem uhu oštećenja nastaju zbog kronične upale bubnjića, gnoja ili mehaničkog oštećenja. T
akvo oštećenje sluha uspješno se rješava kirurškim putem. Kod većine oštećenja sluha oštećen je osjetilni organ – pužnica. Oštećenja su često prouzročena radom u bučnoj okolini, slušanjem glazbe te lovom i streljaštvom, što dovodi do toga da se tonovi u visokim frekvencijama lošije čuju, a upravo su oni potrebni za dobro razumijevanje govora.
Da bi se spriječilo trajno oštećenje sluha, sluh je potrebno zaštititi!
Zaštita sluha za lovce i strijelce – spriječavanje oštećenja sluha od impulsivne buke Ako je oštećenje sluha već nastupilo, ono se više ne može popraviti. Hitac iz oružija može dosegnuti jačinu od 150 decibela te je stoga za lovce i strijelce zaštita sluha nužna. Koja vrsta zaštite sluha je najbolja za streljanu? Neovisno o tome jeste li sportski ili natjecateljski strijelac, potrebna vam je fleksibilna i provjerena zaštita sluha.
Postoje dvije vrste zaštite sluha: prva, koja će štetne zvukove smanjivati na razinu koja nije opasna za unutarnje uho, dok je druga prilagođena komunikaciji u streljani, prilagodiva okolini u kojoj se nalazite.
Koja je vrsta zaštite sluha najbolja za lovce? Kod lovaca je najčešće potrebno ”normalno” slušanje sa zaštitom sluha. Drugim riječima, lovci žele dobro čuti svoju okolinu, na način da čuju , na primjer, hodanje jelena po suhome lišću i granama ili zvuk udaraca krila polijetanja ptica. Za zaštitu sluha kod konstantne buke postoje pravila i propisi koji su danas općeprihvaćeni. Nejasne su odredbe za zaštitu sluha kod impulsne buke.
Važeća pravila obvezuju na korištenje zaštite sluha kod maksimalne vrijednosti (što znači maksimalna jačina zvuka 135 – 140 dB). Ne postoji općepriznata metoda za obračun impulsne buke. U Europi je poznata oznaka ”SNR” količina prigušivanja. Međutim, može se reći da impulsna buka (pucanj/hitac) djeluje uvijek kumulativno, što znači da što je veći broj uzastopne impulsivne buke, veća je opasnost za oštećenje vašeg sluha.
Slušni centar Pavlović d.o.o u svojoj širokoj ponudi ima zaštitu sluha neovisno o vašim potrebama i tome jeste li u lovu ili streljani. Ljubazno osoblje Centra rado će vam pomoći pri odabiru vašeg idealnog sredstva za zaštitu sluha.
Autor: Ivan Pavlović akustičar za slušna pomagala