Davne 1906. godine Američka vojska za svoje potrebe konstruira novi, lakši kalibar koji zamjenjuje postojeći 30-03. Novi kalibar je nastao na preuređenju čahure postojećeg, a kako je predstavljen 1906. godine nazvan je 30-06 Springfield (7,62x63 mm). Novi kalibar odmah pokazuje sve svoje prednosti jer sa zrnima težine 9,7 grama (150 grain) ima daleko veći domet i postaje standardni kalibar za sve vojno naoružanje od proslavljenih repetirki M1 Garand pa do puškomitraljeza Browning M1918 Bar. Po završetku II. Svjetskog rata i sa osnivanjem NATO saveza dolazi do potrebe za manjim, lakšim i kompaktnijim oružjem i kalibrima. U tu svrhu je 1952. godine predstavljen kalibar 7,62x51 NATO kojem će ubrzo promijeniti ime u .308 Winchwester.

Novi 7,62x51 NATO imao je kratkotrajnu ulogu kao standardni kalibar američkog pješaštva, te je nakon samo pet godina zamijenjen sa 5,56×45 NATO kalibrom (223.Rem). Unatoč tome što je vojna varijanta .308 Win. vrlo brzo zamijenjena sa manjim kalibrom, .308 Winchester je u međuvremenu stekao popularnost na komercijalnom tržištu gdje je često bio uspoređivan sa svestranim .30-06. Rivalstvo je rođeno i od tada, strijelci i lovci iz svih dijelova  svijeta vode rasprave o tome koji je kalibar "bolji", .308 Winchester ili .30-06 Springfield.

Vizualno, .308 i .30-06 dijele mnoge zajedničke osobine. Oba kalibra koriste zrna jednakog promjera od 7,62 mm (.30 incha) u rasponu težine od 9,7 do 14,3 grama (150-220grain). Oba su cijenjena zbog njihove velike preciznosti, umjerenog povratnog trzaja i impresivnog djelotvornog dometa. Kalibri su također  pogodni za lov gotovo bilo koje vrste divljači u čitavom svijetu, uz izuzetak nekih „opasnih“ vrsta. Sa toliko zajedničkih osobina, što zapravo razlikuje ove kalibre?

Najočiglednija razlika između njih je duljina čahure, koja je za 12 milimetara dulja u kalibru .30-06 od .308 Win (Slika 1).

Upravo je ova kraća dužina čahure razlog zbog kojeg je vojska tražila zamjenu za postojeći .30-06. Od 1906. godine kada je 30-06 u upotrebi, proizvedeni su novi i učinkovitiji baruti koji su mogli ispaliti zrno iste mase, istom brzinom iz kraćih čahura. Kraće čahure su podrazumijevale i kraće zatvarače, što je barem u teoriji značilo uštedu u težini samog oružja i troškovima proizvodnje.

Ova je razlika još uvijek vidljiva u današnjim zakretno-repetirajućim puškama (bolt action). Većina velikih proizvođača pušaka nudi široku paletu različitih kalibra, ali većinom u samo dvije dužine zatvarača: kratki(short action)  i dugi (long action). Puške sa kratkim hodom zatvarača su nešto kompaktnije i lakše te mogu biti brže za samo korištenje. Dugački zatvarači su idealni za veće kalibre uz nešto veću težinu i dužinu samog oružja. Kalibar .308 Win se kod većine proizvođača oružja proizvodi sa kratkom dužinom zatvarača (short action), dok se zbog nešto duže čahure .30-06 proizvodi sa dugačkim zatvaračem (long action) (Slika 2).

Kada je .308 Win. prvi put ponuđen javnosti, 30-06 je bio dominantan kalibar za strijelce i natjecateljske puške. Međutim, strijelci su vrlo brzo ustanovili da je .308 nešto precizniji, te je stari 30-06 svrgnut sa trona streljačkih kalibara. Zapravo, povećanje preciznosti bilo je toliko vidljivo da su organizatori na natjecanjima na kraju morali dodatno podijeliti strogi centar (bullseye) mete. Razvojem tehnologije pri punjenju streljiva još su se više ova dva bliska kalibra izjednačila. Uspoređujući ispaljeno streljivo sa istom ili sličnom gramažom zrna, .30-06 ima laganu prednost u izlaznoj brzini na ustima cijevi i kinetičkoj energiji, dok .308 ima nešto manji povratni trzaj. Razlike u padu zrna između ova dva kalibra do 200 metara su zanemarive.

Tvornički punjena streljiva sa istim težinama zrna, imaju sličnu putanju, bez velike razlike u preciznosti, te možemo slobodno reći da su .308 i .30-06 gotovo identični za potrebe lova (Slika 3).

Zasluženo ili ne .308 ima bolju reputaciju kao svestrani kalibar idealan za lov i streljaštvo. U prilog ovoj tezi ide i podatak da je na tržištu mnogo lakše naći vrhunsko streljivo namijenjeno za lov i streljaštvo (match metak) za kalibar .308 nego 30-06.

Kao zaključak cijele ove priče mislim da ne postoji ništa  što bi se moglo učiniti sa 30-06, a da se ne može postići jednako učinkovito sa .308. Iz toga razloga  svatko tko pokušava birati između ova dva kalibra, neka ne razmišlja o tome koji je kalibar precizniji ili smrtonosniji, već da vidi koja mu puška bolje leži jer u konačnici upravo to donosi razliku između pogotka ili promašaja.

Vedran Bugarin, dipl.ing.