Tematska područja skupa bila su: evolucijski značaj lova,biologija i ekologija divljači, modeli upravljanja populacijama divljači, značaj lova u istraživanju, monitoringu, kontroli i suzbijanju zaraznih bolesti ljudi i životinja, lov i bioetika, lovci i lovstvo u zaštiti prirode, lov u kontekstu očuvanja kulturne i tradicijske baštine a nažalost izostalo je predavanje iz lovnoga turizma.

Tako smo ovim putem dobili bolje uvide u značaj lovstva i njegovog postojanja, detaljne znanstvene radove o nekim vrstama divljači kao što su smeđi medvjed, jelen, čagalj, kunić i srna obična, te smo dobili načine vođenja lovstva, gospodarenja i uzgoja divljači iz drugih zemalja, Slovenije, Slovačke te Srbije.

Skup su organizirali Veleučilište u Karlovcu i Udruga diplomiranih studenata "Alumni VUKA" pod pokroviteljstvom Minsitarstva poljoprivrede i Karlovačke županije.

Naime, karlovačko Veleučilište jedino u Hrvatskoj već više od 15 godina ima stručni studij Lovstva i zaštite prirode.

• Ovim skupom pokušavamo razbiti predrasudu da je lovstvo samo ubijanje životinja. Lovstvo je gospodarenje životinjskom populacijom, naglasio je dekan Branko Wasserbaur najavivši kako će Veleučilište pokušati ovaj stručni studij proširiti na specijalistički.
• To smatram velikom potrebom i velikim kvalitativnim pomakom u obrazovanju i prihvaćanju kao jedne značajne društvene i gospodarske djelatnosti, naglasio je Wasserbauer.

Za današnji skup prijavljeno je 17 stručnih radova i to iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Slovačke. Svima njima cilj je promovirati lovstvo i njegov značaj u 21. stoljeću. Danas lovstvo primarno ima funkciju ekološkog alata, kaže pročelnik Odjela Lovstva i zaštite prirode na karlovačkom Veleučilištu Krunoslav Pintur.

• Lovstvo omogućava čovjeku da se jooš uvijek povezuje s prirodom, ali jedna od njegovih sigurno najvažnijih funkcija danas, i kroz koju se lovstvo može promovirati vrlo kvalitetno, je lovstvo kao ekološki alat kojim upravljamo populacijama divljači. Lovci ne sudjeluju samo u upravljanju populacijama divljači nego i u održavanju kvalitete staništa, ali i u upravljanju nekim strogo zaštićenim vrstama divljači kao što su npr. medvjed ili vuk, dodao je.

Ovaj stručni skup kako je najavljeno, mogao bi postati tradicionalan i višednevni kako bi se o lovstvu sve više govorilo na znanstvenoj razini i educiralo sve zainteresirane. - Htjeli bi prvo promovirati lovstvo kao djelatnost od interesa Republike Hrvatske u 21. stoljeću, a isto tako svima pružiti svim zainteresiranima, s obzirom da se radi o otvorenom skupu, mogućnost edukacije iz tematskih područja poput lova kao ekološkog alata, lov u kontekstu bioetike, u kontekstu upravljanja zaštićenim vrstama i slično, pojasnio je Pintur.

Od kad postoji, Studij lovstva u Karlovcu prošlo je oko 1000 studenata. Trenutno ih je 220, a godišnje diplomira njih 15.

Bazirano na Izvor: radio-mreznica