Stručnjaci za velike zvijeri u posljednjih nekoliko godina govore da je populacija risa u Sloveniji, naseljena 1973., pred izumiranjem.

„Ukoliko se ne požurimo za nekoliko godina više nećemo govoriti o populaciji već o reintrodukciji risa“, kaže dr. sc. Ivan Kos , voditelj istraživačke skupine za ekologiju životinja na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani. Riješenje tog problema je poznato, ali poznate su i prepreke.

Prva upozorenja o stanju populacije risa javila su se još 90-ih godina kada su stručnjaci primjetili pad broja jedinki. On je bio povezan, vjerojatno, s malim brojem jedinki unešenih iz Slovačke. Tri para riseva unešena su 1973. g. u šume Kočevja i oni su čak bili u krvnom srodstvu (majka, kćer, brat, sestra). No dok se nisu obavila znanstvena promatranja i analize nisu se mogle potvrditi hipoteze da je jedan od razloga pada brojnosti populacije riseva genetika.

Osim toga, 90-ih se brojnost populacije risa precijenjivala tri do četiri puta – smatralo se da u Sloveniji obitava 220 jedinki a obitavalo ih je 70 do 80! Pored toga, država je riseve u tom razdoblju zaštitila što je, dugoročno gledano, za njih imalo neke loše posljedice: ljudi su preuzeli stvar u svoje ruke i probleme s risevima rješavali nezakonitim odstrjelom. Broj riseva se nastavio smanjivati do 1996. kada je ponovo dozvoljen njegov odstrjel.

Problem risje populacije u Sloveniji je i fragmentacija prostora – šume su odvojene jedne od drugih pa su populacije izolirane što onemogućava slobodno kretanje jedinki i njihovu reprodukciju. Ako prepreke i ne postoje, javlja se reprodukcija unutar obitelji (kćer se pari s ocem koji je ujedno i otac njezine majke). Posljedice toga su različite: neki mladunci imaju manje šanse za preživljavanje nego inače i javljaju se različite bolesti (npr. bolesti srca, bolesti kralješnice).

Sve navedeno dovelo je riseve na rub izumiranja. Danas ih u Sloveniji živi samo petnaest.

Postoje dva rješenja koja bi pomogla risevima u Sloveniji. Prvo rješenje, ono brže, je naseljavanje dva do četiri risa iz Švicarske uz potporu od 80 000 eura. Time bi se slovenska populacija možda spasila od izumiranja. A možda uopće ne.

Drugo rješenje je veći projekt u okviru programa Life koji slovenski stručnjaci koordiniraju s hrvatskim, talijanskim i austrijskim kolegama (budući da su slovenski risevi dio veće populacije koja se prostire Bosnom, Hrvatskom, Italijom i Austrijom). Dokumentacija tog projekta biti će gotova ove godine a prve životinje bi se reintroducirale kroz tri do četiri godine. Broj životinja je još uvijek nepoznat. Risevi će se reintroducirati iz Karpata čime će se bitno poboljšati genetska i dobna struktura risje populacije. Dio projekta biti će educiranje i informiranje te provođenje praktičnih mjera koje će doskočiti fragmentaciji staništa (npr. prijelaz riseva preko prometnica). Bit ovog projekta je dugoročni opstanak risa u Sloveniji, koji neće biti moguć bez sudjelovanja susjednih zemalja.

Prema tome, reintrodukcija risa iz Švicarska služila bi održavanju populacije još nekoliko godina dok ne stignu jedinke s Karpata.

Postoji i treća mogućnost: da neka ustanova ili skupina ljudi sama uveze risove i pusti ih u divljinu. Međutim, stručnjaci smatraju da će takva rješenja biti loša za životinje i radije biraju sporiji pristup temeljen na međunarodnoj suradnji i suradnji s lokalnim zajednicama.

Stavovi spram risa su se drastično promjenili zadnjih 40ak godina. Risa se više ne smatra krvolokom i koljačem i većina ljudi ga želi sačuvati od izumiranja. To je i ključni dio strategije njegovog očuvanja – ako nema volje za njegovim očuvanjem neće biti ni očuvan.

Međutim, Slovenija nema dokumente i strategiju kojima bi dugoročno upravljala populacijom tih zvijeri na svojem teritoriju (to komplicira i usklađivanje s planovima upravljanja drugih država budući da dijeli populaciju sa svojim susjedima). Kada se govori o „populaciji“ ne misli se na 500 ili 1000 jedinki već na manju (optimalnu) populaciju zdravih jedinki koja će se moći normalno razmnožavati. Na strategiji i planu upravljanja se aktivno radi uz potporu Europe: u veljači ili ožujku planira se introdukcija dvije jedinke iz Švicarske. Istodobno će se odvijati javna rasprava o stategiji i akcijskom planu upravljanja a izgledno je da će biti usvojena do sredine godine. Ako se to pitanje riješi i stručnjaci se prihvate projekta, nove jedinke riseva očekuju se i u veljači i ožujku slijedeće godine.

Sretno im bilo!

foto: Life-vuk.hr

Delo.si, S.F., 02.01.2014