Zadarska županija prostire se na 3.643 km2. Prema reljefu razlikuju se dvije zasebne cjeline. Velebit dijeli županiju na sjeverni, kontinentalni dio, te na južni, priobalni dio, s bogatim i plodnim Ravnim kotarima i jadranskim akvatorijem s preko 300 otoka. Uz veće otoke - Pag, Pašman, Ugljan, Dugi otok, Iž, Molat i Silbu, posebnu vrijednost ovom području daje Nacionalni park Kornati, splet od 150 otoka, otočića i hridi, čija bijelo-siva boja kamenjara još više ističe modrinu kornatskog mora.

Prirodni nastavak Kornata je Park prirode - Telaščica, 8.200 m dugi zaljev na južnoj strani Dugog otoka, s 25 uvala, 5 otočića i Slanim jezerom,s vodom znatno slanijom od obližnje morske. Područje između najvišeg vrha Velebita (Vaganski vrh 1.757 m) i mora proglašeno je Nacionalnim parkom, s jedinstvenim kanjonima Velike i Male Paklenice, i s liticama visokim i do 400 metara. Odlikuje se bogatstvom flore i faune, s mnogim endemičnim vrstama, i rijetkim bjeloglavim supom kao posebnom atrakcijom.

Stari povijesni grad Zadar, nekad i glavni grad Dalmacije, danas je administrativno i kulturno središte županije. Grad je do danas sačuvao antički raster i rimski forum iz 1. stoljeća. Zaštitni znak grada je predromanička crkva sv. Donata (9. stoljeće), a dobro su sačuvani i najljepši primjerci romanike u Hrvatskoj: katedrala sv Stošije (13. stoljeće), crkva sv. Krševana (12. stoljeće) i zvonik sv. Marije iz 1105. godine. Očuvani su i gradski bedemi s reprezentativnim Lučkim i Kopnenim vratima (16. stoljeće), Gradska loža i Gradska straža, Trg 3 bunara i Trg 5 bunara. Zanimljivo je da je grad pod okriljem čak 4 sveca zaštitnika: sv. Šime, sv. Stošije, sv. Krševana i sv.Zoila. U svjetskoj kulturi Zadar je poznat po svojoj Stalnoj izložbi sakralne umjetnosti i već tradicionalnoj manifestaciji "Glazbene večeri u sv. Donatu".

Reljefom uvjetovana, razlikuju se staništa divljači u planinskim i u nizinskim lovištima. Uz krševite predjele južnog Velebita moguć je lov na sitnu divljač (zec, jarebica kamenjarka i šljuka), a u višim brdskim predjelima lovišta nalazimo divlju svinju, divokozu, ali i jelena i mrkog medvjeda.

 Lovišta Ravnih kotara pogodna su za lov na prepelicu, fazana i zeca, a zanimanje lovca može pobuditi i lov na prilično brojnog čaglja. Nađete li se u lovu na otoku Pagu, ne propustite kušati čuveni paški sir i pršut, a kao suvenir ponijeti svjetski poznatu pašku čipku.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA ZADARSKA ŽUPANIJA