Znanstvena istraživanja provedena u Škotskoj pokazala su da jeleni koja ostaju bez majki u prve dvije godine života imaju manje šanse za preživljavanje od jelena uz koje je majka. Mlade životinje su se hvatale i označavale a potom puštale na slobodu radi praćenja. Mladi mužjaci koji su ostali bez majke u prvoj godini života sporije su razvijali svoje rogove što može imati učinka na njihovu kasniju reprodukciju. Oni koji su postali siročad prije druge godine imali su veću smrtnost od mužjaka kojima majke nisu odstrijeljene. Ženska telad i dvizice ostaju duže uz majku pa je rizik od smrti za njih bio povećan neovisno o dobi. 

Slike s kamere postavljene pokraj hranilišta u Texasu ovo ljeto otkrile su mužjaka bjelorepana s neprirodno razvijenim rogovljem. Uobičajeno je da punorošci zbog pada testosterona odbacuju rogovlje svake godine a odmah nakon odbacivanja počinje rasti novo. Međutim, ponekad se dogodi da ciklus razvoja rogovlja zakaže pa se rog ne odbaci na prirodan način, a istodobno počinje rasti novi. Takvo stanje (doppelkopf) se događa jer razina testosterona nakon sezone parenja ne padne, zbog oštećenja živaca ili nepravilne prehrane.

Znanstvenici vjeruju da su riješili misterij sove i njihova gotovo nečujno leta. Mnoge vrste sova razvile su posebno perje kako bi učinkovito uklonile aerodinamičnu buku svojih krila, što im dopušta da love i uhvate svoj plijen u tišini.

Od ulaska Hrvatske u EU koristi bi trebao imati i Hrvatski lovački savez jer postoje sredstva namijenjena unapređivanju lova i lovstva, koja treba znati povući i iskoristiti. A Hrvatska ima ono što mnogi u Europi nemaju, a to su medvjed, vuk i ris - tri velikih predatora koja obitavaju u hrvatskim šumama, i te se prednosti, smatraju lovci, trebaju i moraju znati iskoristiti. Zbog bogatog i kvalitetnog fonda divljači, istinskog lova u prirodi i drugih atrakcija hrvatska su lovišta iznimno privlačna inozemnim lovcima.

Snimka prikazuje dva mužjaka bjelorepog jelena u borbi za ženku – i to u sred grada! Snimljeno 01. studenog u Nanaimu (Britanska kolumbija, Kanada), a snimatelj je vlasnik prilaza na kojem se odvijala borba. Trajala je četiri minute sve dok se nisu zapleli oko stabla i nestali - u nekoliko sekundi.

Neprijeporno je da su se psi razvili od vukova, međutim znanstvenici još uvijek nisu razriješili mjesto, vrijeme i način na koji se to dogodilo. Ipak, nedavna istraživanja bacaju novo svijetlo na podrijetlo „čovjekovog najboljeg prijatelja“. Nova istraživanja, temeljena na genetskoj analizi drevnih i modernih uzoraka pasa i vukova, ukazuju na europsko podrijetlo pasa staro najmanje 18 000 godina. Europski lovci-sakupljači vjerojatno su domesticirali vukove koji su postepeno evoluirali u današnje pse.

Populacijama običnog jelena prijeti izumiranje u nekim dijelovima središnje Europe. Uzrok tome nije prekomjeran lov već hibridizacija sa unesenim sika jelenima iz Japana.
Sika jelen unesen je u zapadne dijelove Češke republike na prijelazu sa 19. na 20. stoljeće kada je introdukcija egzotičnih vrsta postala vrlo popularna među lovcima...

VIDEO: Spašavanje zapletenih jelena od utapljanja
Slučaj iz Amerike – dva lovca odazvala su se pozivu da pokušaju spasiti dva mužjaka bjelorepana koja se, zapletenih rogova, bacakaju u rijeci. Jedan mužjak je uginuo a drugi se nastoji održati na površini...

Smeđi medvjed je pripadnik porodice medvjeda i jedna od osam vrsta medvjeda koje danas žive u svijetu. Ova vrsta je najveći kopneni sisavac na našim prostorima. Dok smo nekada smeđe medvjede mogli pronaći u cijeloj Europi, danas su izumrli u mnogim područjima. Njihov nestanak u velikom dijelu Europe posljedica je lova i krivolova jer je vrsta smatrana nepoželjnom, a najveće preživjele populacije se nalaze u Karpatima i Dinarida, što uključuje i područje Hrvatske. U Hrvatskoj živi oko 1000 jedinki smeđeg medvjeda koje su dio populacije Dinarskog masiva, a nastanjuju područje Gorskog kotara, Like i dijelove Dalmacije. U Hrvatskoj se smeđim medvjedom upravlja na temelju Plana gospodarenja smeđim medvjedom. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode ova vrsta je strogo zaštićena, ali je ujedno i prema Zakon o lovstvu, lovna divljač, pa se određeni postotak (10-15%) od procijenjene veličine populacije tijekom lovne sezone zakonitim putem izlučuje iz populacije. Pojedine odstrijeljene jedinke često su trofejni primjerci, što podiže njihovu vrijednost.