Često se za europskog zeca smatra da je glodavac ali nije- on je dvojezubac (lagomorf) što znači da ima drugi par sjekutića iz prvog para i rastu im cijeli život. Autohtona vrsta Europe i Hrvatske, nalazi se na čitavom teritoriju izuzev nekih otoka i najviših planinskih vrhova.
Divlji kunić (Oryctolagus cuniculus) – engl. European rabbit, Brown rabbit
Divlji kunić također je dvojezubac s dva para sjekutića koja rastu cijeli život. Često ga se pogrešno imenuje zecom. Kunić se lovi tokom cijele godine. Izvorno to je vrsta zapadnog Mediterana koja je unešena u Hrvatsku. Divlji kunići su pretci svih vrsta i varijeteta domaćih kunića.
Pino Peteh iz Žminja u lovištu "Zec" Žminj, 25. ožujka pronašao je šljuku kako sjedi na jajima. Šljuka se digla tek kada je došao na udaljenosti od nje cca 1 m. Drugog dana pokušalo se šljuku fotografirati, ali je ista poletjela kada se došlo na udaljenost od 7 – 8 metara. U gnijezdu se nalazilo 4 komada jaja. Prije nekoliko dana mjesto gniježđenja ponovo se obišlo ali u njemu su bile samo – ljuske. Ženka je ptiće vjerojatno premjestila na drugo mjesto. Ne samo da je to prvi takav zabilježen slučaj u Istri, već je to izuzetno rijedak nalaz za Hrvatsku.
Oporavljena ženka surog orla, koja se više od godinu dana liječila od ozljeda zadobivenih od udarca u zaštitnu ogradu na autocesti, vraćena je u prirodu 02. travnja. Puštena je na Velebitu kod Baških Oštarija, a pustili su je ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP) Matija Franković i Emilio Menđušić iz Sokolarskog centra. Mlada ženka surog orla stradala je u blizini Perušića, udarivši u zaštitnu ogradu na autocesti i od 4. siječnja 2013. nalazi se na liječenju i oporavku u Sokolarskom centru.
Često se na lovačkim štrekama mogu vidjeti odstrijeljene lisice položene iza ostale ulovljene divljači, sukladno lovačkoj tradiciji i običajima. Neki lovci do mjesta obavljanja počasti čak i prevoze lisice s ostalom divljači. Predstavljaju li lisice „bombu“ na štreki budući da su prijenosnici mnogih bolesti (leptospiroza, šuga, bjesnoća)? Lisice, između ostalog, prenose i lisičju trakavicu (Echinococcus multilocularis) koja može biti prisutna na krznu, oko njuške i analnog otvora...
Ovaj video prikazuje koliko samo mužjaci jelena mogu biti agresivni prilikom parenja. Američki lovac je zapazio mužjaka bjelorepog jelena i počeo snimati. Nakon toga svjedočio je borbi koja je trajala više od 40 minuta. U borbi za dominaciju i pravo parenja veći mužjak je pritisnuo manjega na tlo i stao ga opetovano probadati.
Šteti li divljači zimsko prihranjivanje sijenom i žitaricama?
Ponedjeljak, 10 Ožujak 2014 00:31U nekim stručnim krugovima postoji mišljenje da ne treba prihranjivati jelensku i srneću divljač tijekom zime budući da nemaju određene bakterije u svojem probavnom traktu kojima bi mogli probaviti datu im hranu. Da li zimsko hranjenje sijenom i žitaricama šteti divljači? Kada su im na raspolaganju sijeno ili žitarice, jeleni i srne se mogu „prežderati“ novim izvorom hrane. To šokira njihov probavni trakt i može prouzročiti ozbiljne probleme pa čak i smrt – ugibaju punoga želuca. Divljač je evoluirala tako da se tijekom jeseni tovi kako bi lakše pregrmila zimu, i navikla je zimi jesti malo i slabo. Zato neke struje smatraju da je najbolji način pomaganja divljači održavanje povoljnog staništa tijekom cijele godine.
Divlja mačka - strogo zaštićena svojta na cijelom teritoriju RH
Petak, 07 Ožujak 2014 00:28Ulaskom Hrvatske u članstvo Europske unije 1. srpnja zateklo je nespremnim Ministarstvo poljoprivrede. Iako je proteklo tri godine od donošenja Pravilnika o lovostaju (Narodne novine 67/10), ono nije pravovremeno, a sukladno članku 9. istog, donijelo Plan gospodarenja mačkom divljom (Felis silvestris Schr) u Hrvatskoj i Akcijski plan gospodarenja mačkom divljom. Za tu je svojtu od 1. srpnja utvrđena lovostaja za vrijeme od 1. siječnja do 31. prosinca, budući da je Direktivom Vijeća Europske zajednice broj 43/92 od 21. svibnja 1992. u prilogu br. IV, a koja govori o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune proglašena zaštićenom divljom vrstom...
Kamere su instalirane na šumskom proplanku na sjevernom rubu šume Bialowieza u Poljskoj, na mjestu gdje šumari ostavljaju zimsku hranu za europske bizone. Osim bizona, proplanak često posjećuju i jeleni obični, zečevi, kune, divlja svinja. Ukoliko nema bizona, kamere prikazuju druge proplanke gdje se znaju zadržavati manje životinje nakon sumraka i hranilice za ptice i tamo se mogu vidjeti šojke, zelenduri, sjenice i strnadice.
Hrvatska još uvijek nema registar životinjskih vrsta
Subota, 22 Veljača 2014 00:05Hrvatska država još uvijek na žalost nema registar životinjskih vrsta koje žive ili su živjele na području njenih današnjih granica, a koji bi bio verificiran od znastvenika i stručnjaka (biologa, zoologa, genetičara...). Zašto je to bitno? U ustavnim načelim Republike Hrvatske biljni i životinjski svijet je opće dobro koje uživa posebnu zaštitu države. Ako ne znamo čime raspolažemo, kako da provedemo ustavnu obvezu o zaštiti tog dobra? Taj registar je nužan da bi se mogle primijeniti odredbe Zakona o zaštiti prirode koje načelno govore o autohtonim i alohtonim životinjskim vrstama, a poglavito je to nužno da bi se moglo pravilno primjenjivati i provoditi odredbe Zakona o lovstvu u dijelu životinjskih vrsta koje se smatraju divljači.