Dolaskom toplih proljetnih dana zmije izlaze iz svojih zimskih skrovišta i kreću u potragu za partnerom i hranom.
Njihova aktivnost ponajprije ovisi o temperaturi okoliša, stoga ih se tijekom dana često može pronaći kako se sunčaju na otvorenim i osunčanim površinama. Iako zmije većinom žive samotnjačkim životom, ponekad se okupljaju u grupe te si tako međusobno pomažu u podjeli topline. Razdoblje parenja je također vremenski period kada na jednom mjestu možemo susresti više zmija, bilo da se radi o ritualnim borbama između mužjaka koji udvaraju ženkama ili zbog samog parenja. U oba slučaja radi se o prirodnim pojavama, a ne o najezdama zmija!
Lijepo i toplo vrijeme razlog je češćeg i dužeg boravka ljudi u prirodi pa se i povećava mogućnost slučajnog susreta sa zmijama. Preporuka je nošenje odgovarajuće odjeće i obuće - dugih hlača i visoke obuće (npr. gojzerice, čizme). Treba pripaziti gdje se staje i ne dodirivati nepregledna mjesta rukama.
U slučaju nailaska na zmiju treba ju polako zaobići ili zaplašiti udarcima (nogom) o tlo te pustiti da sama otiđe svojim putem. Zmije nemaju vanjskih slušnih organa pa slabo čuju zvukove koji se šire zrakom, no zato preko kostiju donje čeljusti vrlo dobro osjećaju vibracije tla te ih udaranje u tlo plaši. Također zmija neće namjerno krenuti prema vama, osim ako se ne osjeti ugroženom.
U slučaju zmijskog ugriza zmiju nemojte pokušati uhvatiti ili ubiti kako bi je odnijeli liječniku, jer bi pri tome mogla ponovno nekoga ugristi. Ovo je posebice opasno ako se radi o otrovnom zmijskom ugrizu. Za ugrize svih triju naših otrovnica primjenjuje isti protuotrov. Osoba koju je ugrizla zmija trebala bi se smiriti koliko je god moguće te ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog oticanja tkiva, a ranu pustiti da slobodno krvari bez rezanja ili isisavanja otrova. Osobu je potrebno što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove, a poželjno bi bilo očistiti ranu i imobilizirati ekstremitet koji je zadobio ugriz pomoću nekog čvrstog predmeta i zavoja.
Zmije treba uvažavati jer su dio prirodnog bogatstva i važne su za očuvanje ekosustava. Izuzetnu ulogu imaju u kontroli glodavaca (miševi, voluharice, rovke itd.) i kukaca te tako umanjuju rizik od prijenosa zaraznih bolesti.
U Republici Hrvatskoj strogo je zaštićeno 12 vrsta zmija sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), odnosno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13). Neke od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim zmijama su sljedeće: namjerno hvatanje ili ubijanje, uznemiravanje, uništavanje ili uzimanje jaja, zatim držanje, prijevoz, prodaja i razmjena.
Rasprostranjenost otrovnica u Hrvatskoj
U Hrvatskoj žive samo tri otrovnice od ukupno 15 vrsta zmija.
Riđovka obitava u kontinentalnim krajevima Hrvatske u nizinama velikih rijeka (Save, Drave, Mure i Dunava) i u planinskim predjelima Gorskog kotara te na pojedinim dijelovima lanca Dinare. Riđovku nalazimo na raznim vrstama staništa - livadama, kamenitim obroncima i padinama, rubovima šuma, obalama rijeka i jezerate otvorenim planinskim područjima (nadmorske visine od 1400-2450 m).
Poskok je u Hrvatskoj rasprostranjen posvuda osim u kontinentalnom dijelu omeđenom Savom i Dravom istočno od Medvednice, Ivančice i Kalnika. Posebno je čest na jadranskoj obali uključujući otoke i nije vezan uz određenu nadmorsku visinu nego ga se može naći od razine mora do najviših vrhova Dinare.
Planinski žutokrug je vrsta je karakteristična za balkanski poluotok. U Hrvatskoj je rasprostranjena na prostoru lanca Dinare (Poštak, Dinara, Troglov i Kamešnica) i južnog Velebita. Jedinstveno je prilagođen životu u planinama i nalazimo ga uglavnom iznad 1000 m nadmorske visine. Staništa planinskog žutokruga prvenstveno uključuju suhe planinske travnjake.
Lovac.info, prema DZZP
