Nakon puno istraživanja vida jelena, te fizičke strukture njihova oka, znanstvenici sa Sveučilišta Georgia, Dr Karl V Miller i Dr Gino D'Angelo, su napisali članak u QDMA časopisu o svojim saznanjima. Za taj su članak Karl i Gino probali nositi takozvane "jelenske naočale" koristeći saznanja o jelenskoj i ljudskoj fokalnoj perspektivi, vidnome polju i shvaćanju boja,a koristili su program za uređivanje fotografija kako bi stvorili dvije verzije pogleda koju vidite u prilogu. Slika prikazuje lovca u prirodi.

Iako ovo nije pokušaj prikaza kako jeleni vide svijet, usporedba pomaže u objašnjavanju razlike u vidu od ljudi te nam daje odgovor na to da li jeleni vide signalno narančastu boju.

Najprije, znanstvenici objašnjavaju zašto ljudski vid scene izgleda kao što izgleda.

"Sa ljudskim okom fokusiranim na lice lovca, ljudska optička žuta pjega pruža jasne detalje, ali samo u malenom prostoru. U dijelu perifernog vida, sve je nefokusirano i detalji nisu najbolji. Ljudski vid je sposoban primati crvenu dugačke valne daljine i lovački narančastu boju."

Ovo je vrlo jednostavno za razumjeti jer mi imamo ljudske oči. Mi smo predatori i u mogućnosti smo fokusirati vid na udaljene objekte. Naše vidno preklapanje( mjesto na kojem oba oka vide jednako) iznosi 140 stupnjeva, dopuštajući nam fokusiranje na određenu točku te vrlo dobro vidimo dubinu. Preklapanje vida kod jelena, međutim iznosi samo 60 stupnjeva što im daje relativno lošu dubinu slike.

Jeleni moraju pomicati glavom kako bi dobili trodimenzionalnu perspektivu objekta gledajući ga iz nekoliko različitih kuteva. To je vjerojatno razlog zašto jeleni pomiču glavom dok gledaju potencijalnu opasnost.

Naravno da jeleni imaju manje preklapanje vida zbog položaja očiju bočno na glavi, ali zbog toga imaju puno veće vidno polje. Jeleni mogu, bez pomicanja glave, vidjeti skoro 300 stupnjeva oko sebe što ostavlja samo 60 stupnjeva mrtve točke iza njih. To im daje sposobnost detektiranja objekata u njihovom okruženju. Iako detaljna slika nije snaga jelenskog vida, vrlo su dobri u detektiranju obrisa i pokreta u njihovom okruženju.

Druga slika prikazuje istog lovca u prirodi ali slika je obrađena određenim fotoreceptorima iz jelenske mrežnice. Ti fotoreceptori služe za bolji vid u lošim svjetlosnim uvjetima te daju boju i detalje slike.

Sa značajno manjim brojem tih fotoreceptora u jelenskom oku te sve se kod njih čini zrnatijim. Jeleni sa horizontalnom ravninom koncentriranom na lice lovca dobivaju bolju jasnoću slike za razliku od ostatka vida. Pošto jeleni ne vide boje dugih valnih duljina narančasta i crvena boja u jelenskom oku postaju smeđa ili siva. Fotografija je snimljena kroz filtere baš prije zalaska sunca kada su UV zrake na najvišoj razini. Kod jelenskog očnog sistema, kratkovalne plave boje se vide te se to vidi na slici sa desne strane u smjeru zalaska sunca. Lovac na slici nosi nove, neoprane kamuflažne hlače. Jelenu su također vidljive te hlače koje odbijaju Uv zračenje.

Ljudska leća i mrežnica imaju žutu pigmentaciju da bi apsorbirali i filtrirali UV sunčevu svjetlost, a također filtriraju plavu i ljubičastu boju. Leća jelena je potpuno čista, ali joj nedostaje žute pigmentacije u mrežnici. Razlog tome je što jeleni, za razliku od ljudi, ne žive toliko dugo i ne treba im takva zaštita. Nedostatak takvih filtera dopušta jelenima da primaju više svjetlosti kod svjetla kraćih valnih duljina. Slučajno, te boje svjetla su najobilnije kada je sunce iza horizonta za vrijeme zore i sumraka. To im daje vidljivu prednost kada se kreću od svojih spavališta do hranilišta.

Odgovor na pitanje je: NE, jeleni ne mogu vidjeti signalno narančastu kao što je vide ljudi. Signalno narančasta je kod jelena vidljiva kao smeđa ili siva boja. Jeleni su osjetljiviji na plave valne duljine od ljudi te vjerojatno na odjeću koja je oprana u sredstvu za pranje koje ima UV pojačivače. Stvar koja je puno bitnija od razmišljanja o signalnoj boji je problem siluete i pokreta. Na fotografiji vidimo da lovac stoji na otvorenom i na zemlji i da se ne trudi sakriti i razbiti vanjske linije. Čak i ako nosi kamuflažnu odjeću, biti će lagana meta jelenu za uočiti.

Zbog ograničene oštrine vida kod jelena i slabe dubinske percepcije, nije potrebno zamarati se sa kamuflažnim uzorcima. Umjesto toga, stanite ispred pozadine koja je slična vašoj odjeći. Fokusirajte se na razbijanje ljudske forme. Najbitnije je ipak, pažljivo se kretati. Jeleni su vrlo dobro prilagođeni uočavanju pokreta. Ako vidite oko jelena, budite sigurni da će jelen zamijetiti svaku kretnju koju će te napraviti.

Pogledajte fotografiju koja prikazuje sliku iz ljudske perspektive i ispod nje što najvjerojatnije jelenska divljač vidi. Slika se bazira na saznanjima o strukturi jelenskoga oka.