Termin "BIG FIVE GAME" (velikih pet) u upotrebu je uvedena od strane  "BIG-GAME" lovaca i zahtjevala je u svojoj kolekciji pet velikih sisavaca koji obitavaju u Africi.

Kolekciju velikih pet sačinjavaju: lav, afrički slon, leopard, afrički bivol i crni ili bijeli nosorog.

Članovi kolekcije «velikih pet» birani su po principu koliko ih je teško uloviti , a ne na osnovu njihove veličine, stoga se leopard nalazi u kolekciji, a vodenkonj, koji je daleko veći od leoparda, ne.

Termin ili fraza «BIG FIVE GAME» se još koristi u većini turističkih vodiča koji nude safari u Africi.

Internacionalni safari klub je organizacija posvećena je nagrađivanju lovaca, pa tako nudi nagradu za lov svih pet vrsta, nazvanu, «African Big Five Grand Slam», s još 14 drugih Grand Slam nagrada za lov drugih vrsta, uključujući više od četrdeset različitih nagrada.

VELIKIH PET SU NAJOPASNIJI SISAVCI:

Lav ( Panthera leo)

Dugačak 1,7- 2,5 m, rep mu je dug od 0,9 - 1,1 m, težak je od 150 do 250 kg. Mužjak prosječno teži 180 kilograma, a ženka 125, mužjakova je lubanja znatno veća od ženkine, te oko vrata ima gustu grivu, za razliku od ženke koja ima jednoliko žućkasto-smeđe krzno. Lavovi su jedine mačke koje tvore čvrsto povezane, trajne društvene skupine. Hrane se zebrama, gnuima, impalama i bivolima, koje zajednički love. Neke životinje love i male glodavce, zečeve i gmazove. Skupinu koju tvori četiri do šest srodnih ženki i njihovi mladunci, nazivamo čoporom. Ženke obično kote u isto vrijeme, a doje i mladunce drugih ženki. Odrasli mužjaci mogu živjeti pojedinačno, u skupinama od  dvije do tri životinje koje nisu u rodu ili pak u skupinama od četiri do pet rođaka koji potječu iz istog čopora. Takva skupina brani veliki teritorij i ima pravo parenja s čoporima ženki unutar njega, a prevlast skupine mužjaka traje samo dvije do tri godine.

Afrički slon

postoje dvije vrste afričkog slona afrički slon (Loxodonta africana) i afrički šumski slon (Loxodonta cyclotis). Mužjaci afričkog slona najveće su životinje koje žive na kopnu, a mogu težiti gotovo deset tona, te dosezati visinu od četiri metra. Slonovi se odlikuju stupastim nogama, zdepastim tijelom, konkavno savijenom kralježnicom, velikim ušima, te masivnom glavom s dugom i gipkom surlom. Surla je gibak produžetak gornje usnice i nosa, a slonovi je rabe kao «peti ud» za trganje lišća, lomljenje grana, štrcanje vode, usisavanje prašine ( kojom posipaju tijelo kako bi debelu, naboranu kožu, prekrivenu rijetkom dlakom zaštitili od izravnih zraka sunca). Gornji sjekutići preobraženi su u kljove, koje su velike, debele i zavinute. Kljove su manje u ženki. Velike lepezaste uši prokrvljene su mrežom krvnih žila, a slonovi njima mašu kako bi spriječili pregrijavanje tijela. Slonovi žive najduže od svih sisavaca, jedino čovjek živi dulje. Slonovi mogu dosegnuti starost od šezdeset godina, a rastu cijeli život. 

Slonovi obitavaju u savanama i otvorenim šumama, afrički šumski slon ( nedavno priznata vrsta) živi uglavnom duboku u afričkim prašumama, te se katkad upute u savane. Slonovi se hrane korom, lišćem, granjem i travom. Slonovi, ako na nekom području, obitavaju u većem broju mogu promijeniti stanište, pa su tako neke šume pretvorili u savane. Slonovi žive u obiteljskim zajednicama sastavljenim od najstarije i najiskusnije ženke koja predvodi skupinu, ženki različitih dobi i njihovih mladunaca. Mužjaci žive pojedinačno, osim kad je neka od ženki spremna za parenje, tada se pridružuju krdu.

Afrički šumski slon nekad se smatrao podvrstom afričkog slona, ali je za razliku od afričkog slona manji, tamnije kože, zaobljenijih ušiju i dlakavije surle. Afrički šumski slon za razliku od afričkog slona koji doseže dužinu od 4- 5 metara, te masu od četiri do sedam tona,  dosegne dužinu od tri do četiri metra, te masu od 0,9 do 3 tone. Afrički slon ima kljove zavinute prema naprijed, dok su u afričkog šumskog slona postavljene usporedno i usmjerene prema dolje, što je prilagodba za kretanje kroz gustu vegetaciju.

Afrički bivol (Syncerus caffer)

je jedini afrički sisavac koji nalikuje na kravu. Dužine od 2,1 do 3,4 metra, dužine repa od 75 do 110 cm, a mase do 685 kg. Afrički bivol obitava na različitim staništima do 4000 metara nadmorske visine, no budući da vodu mora piti svaki dan, nikada se od vode ne udaljava više od 15 kilometara. Mužjaci mogu biti dvostruko teži od ženki i imaju snažnije rogove, koji se spajaju i čine zadebljanje na sredini čela, deblji vrat, grbu na plećima, te nekoliko dužih dlaka na grlu. Afrički bivol ima rijetku tamnosmeđu dlaku, velike spuštene uši sa resastim dlakama, dug rep, te velika stopala sa zaobljenim papcima, a šiljasti rogovi savijaju se u obliku slova «C». Hrane se noću i u hladnijim razdobljima dana isključivo travama, lišćem i ostalim biljem. Izrazito su društvene životinje, pa tako za vrijeme obilja hrane žive u krdima koja se mogu sastojati i do 2000 životinja, za sušnog vremena razbijaju se u manje skupine ženki sa mladuncima ili skupine odraslih samaca, dok odrasli mužjaci žive sami. U krdu veliki mužjaci dominiraju manjima i ženkama. Članovi krda međusobno se timare i uglavnom ispuštaju zvučne signale za zajednički polazak, bijeg ili upozorenje na opasnost. Bivoli mogu imati mnogo kožnih parazita, koje jedu i trijebe ptice. To ima dvojaki učinak, ptica je sita, a bivol očišćen od parazita, što je pozitivno, a negativan učinak toga je što ptice ostavljaju otvorene rane na koži bivola.

Leopard (Panthera pardus)

živi kao samac, ima veliku glavu i snažne čeljusne mišiće za grizenje, ubijanje i trganje plijena. Mladunci žive s majkom godinu dana, a u nekim slučajevima i duže. Prednji udovi i ramena također su mišićavi, a leopardu služe za savladavanje plijena. Leopard naraste u dužinu do skoro dva metra, a može težiti i do 90 kilograma. Široko je rasprostranjen, pa se tako razlikuju u izgledu i prehrani. Leopard ima ispunjene tamne mrlje i pjege na udovima i glavi, dok su mrlje na tijelu svijetlo obojene u sredini, na repu imaju prstenove, a pozadina na donjoj strani tijela im je svijetla.

Crni nosorog (Diceros bicornis)

doseže masu do 1,3 tone, a bijeli nosorog (Ceratotherium simum) do 2,3 tone. Obadvije vrte imaju dva roga na njušci.

Nosorozi su biljojedi. Crni nosorog je u biti sive boje, a dlake ima samo na trepavicama, vrhovima ušiju i vrhu repa. Osušeno blato na koži daje mu crnu boju. Rogovi se mogu bezbolno odrezati, dok je životinja uspavana.

Crni nosorog (Diceros bicornis)

Bijeli nosorog (Ceratotherium simum)