• • Autor: VELJKO VARIĆAK
    
  • Izdanje: 176 stranica, tvrdi uvez
  • Izdavač: Euroteam d.o.o. - Varaždin (1997. godine)
  • ISBN:
  • Dimenzije:
  • Cijena : 171,00 Kn
  • Napomena : rasprodano

Pučko otvoreno učilište Zagreb, Ulica grada Vukovara 68, Zagreb organizira razne programe osposobljavanja pa među ostalim programima i tečajeve osposobljavanja za

Lovačka udruga "Galeb"  Našice djeluje na području Osječko-Baranjske županije. Ima trenutno zakupljeno jedno lovište. Lovište "RIBNJAK".

Lovište je smješteno jo u istočnom dijelu Republike Hrvatske i u zapadnom dijelu Osječko-Baranjske županije. Teritorijalno je na području općina Našice i Đurđenovac. Smješteno je sjeveroistočno od grada Našica. Lovište pripada panonskom tipu lovišta.

Posjetite njihovu web stranicu i saznajte više o LU GALEB Našice!

STATUT  HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA

Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o udrugama ("Narodne novine", broj 88/01 i 11/02 ), Skupština Hrvatskog kinološkog saveza na svojoj sjednici održanoj dana 09.travnja 2006.g. donijela je

STATUT HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA


I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Hrvatski kinološki savez ( u daljnjem tekstu HKS ) je središnja kinološka udruga u koju se zbog značenja kinologije u Hrvatskoj, njene promidžbe, a poglavito uzgajanja, školovanja, ocjenjivanja i zaštite čistokrvnih pasa te osposobljavanja stručnog kinološkog kadra, učlanjuju kinološke udruge, koje djeluju na području za koje su registrirane pri nadležnom tijelu, kao i druge udruge s istim interesima i zadaćama.

HKS predstavlja kinologiju Hrvatske u svijetu i u nas.

Članak 2.

HKS djeluje na razvoj kinologije na cijelom području Republike Hrvatske, u skladu s Zakonom, moralom i kinološkom etikom.

Članak 3.

HKS je udruga s pravima i obvezama koje za nju proizlaze iz Zakona, ovoga Statuta i općih akata, a koje je stekao upisom u Registar udruga pri nadležnom tijelu državne uprave.

HKS je pravna osoba.

II NAZIV I SJEDIŠTE

Članak 4.

Naziv Saveza je: Hrvatski kinološki savez.
Sjedište Saveza je u Zagrebu, u ulici Ilica 61 (dvorište).
Skraćeni naziv Saveza je HKS.

HKS zastupaju njegov predsjednik i tajnik.

Članak 5.

HKS ima amblem.
Amblem HKS-a je okrugao. U sredini su glave pasa: posavskog goniča i hrvatskog ovčara, a rubom kruga ispisan je tekst: Hrvatski kinološki savez Zagreb.
HKS ima zastavu.

Zastava HKS-a je dimenzije 2 x 1 metar plave boje na kojoj su u sredini krugom oivičene glave pasa: posavskog goniča i hrvatskog ovčara, a rubom kruga ispisan je tekst: Hrvatski kinološki savez Zagreb.

Članak 6.

Pečat HKS-a je okrugao. U sredini su glave pasa: posavskog goniča i hrvatskog ovčara, a rubom kruga ispisan je tekst: Hrvatski kinološki savez Zagreb.

Članak 7.

HKS je član Međunarodne kinološke federacije (FCI).
Radi unapređenja kinologije HKS se može učlaniti u druge srodne udruge u zemlji i inozemstvu.


Članak 8.

Za sve kinološke manifestacije: smotre, ispite, izložbe i utakmice, bilo da su međunarodnog, državnog ili lokalnog značenja , a održavaju se na području Republike Hrvatske nadležan je HKS, koji odlučuje o davanju suglasnosti.

Vodećim udrugama, koje ne mogu organizirati određene kinološke priredbe na svojem području, FCI dopušta da ih one same ili uz pomoć udruge koje su član organiziraju na području druge zemlje, ukoliko prethodno pribave suglasnost vodeće udruge te zemlje.
Za republiku Hrvatsku to je HKS.
HKS može dati pristanak pod uvjetima koje smatra potrebnim. Pristanak treba proslijediti FCI-u.

Na priredbama HKS-a i u uzgoju mogu sudjelovati članovi udruga članica ukoliko su podmirili članarinu HKS-a.


Članak 9.

Sve izborne funkcije u HKS-u su dobrovoljne i počasne.


III. CILJEVI I DJELATNOSTI

Članak 10.

Osnovni cilj HKS-a je unapređenje kinologije u Republici Hrvatskoj.
U svezi s time HKS podstiče i koordinira aktivnost svojih članica u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i djelatnosti.

Članak 11.

Djelatnosti HKS-a su:
- usmjerava kinološki rad i vodi kinološku politiku u Republici Hrvatskoj, koordinira djelovanje između svojih članica
- predlaže donošenje propisa koji se odnose na kinološku djelatnost, te preko članica koordinira i usklađuje prijedloge za donošenje propisa jedinice lokalne uprave i samouprave koji se odnose na kinološku djelatnost i pitanja iz kinologije;
- surađuje s Hrvatskim lovačkim savezom;
- sa nadležnim državnim tijelima i službama radi na unapređenju uporabe pasa u skladu sa potrebama tih tijela;
- daje opće i stručne smjernice za razvitak kinologije u Republici Hrvatskoj i brine se za njihovu primjenu;
- radi na unapređenju kinološke kulture, morala i etike;
- predlaže FCI-u donošenje novih, te izmjene postojećih standarda autohtonih pasmina pasa;
- podstiče organiziranje i daje prijedloge za odobrenje međunarodnih priredbi, vodeći posebno računa o svrsishodnosti, ekonomičnosti, racionalnosti, postavljenim kriterijima i terminima; podstiče i odobrava državne i lokalne priredbe;
- radi na unapređivanju autohtonih pasmina pasa;
- radi na osposobljavanju i stručnom usavršavanju kinoloških kadrova;
- posebnu brigu vodi o uzgajateljima pasa kao osnovnim nositeljima razvoja kinologije;
- vodi evidenciju o svim ocjenjenim čistokrvnim psima u Republici Hrvatskoj;
- izdaje rodovnice pasa ;
- podstiče, koordinira, pomaže i financira znanstvenu i stručnu djelatnost iz oblasti kinologije;
- vodi Rodovnu knjigu za Republiku Hrvatsku i o stanju izvještava FCI;
- vodi sve evidencije propisane Pravilnikom HKS o stručnom radu;
- izdaje kinološki časopis, knjige, standarde, pravilnike i drugo, te prikuplja materijal za kinoteku i fototeku HKS-a;
- ustanovljuje i dodjeljuje priznanja HKS -a za rad na unapređenju kinologije;

- propagira kinologiju preko tiska i na druge načine, s naglaskom na autohtone pasmine pasa;
- sudjeluje u radu skupštine FCI-a i drugih organa FCI-a preko svojih delegata;
- organizira kinološke priredbe;
- organizira provođenje ispita rada za lovne, sportske, službene, spasilačke pse i agility;
- organizira i provodi stručne ispite za svoje kadrove;
- obavlja i druge zadatke od interesa za unapređenje kinologije koji su utvrđeni ovim Statutom.

Članak 12.

HKS ostvaruje svoje djelatnosti u skladu s planom i programom rada.
Plan i program donosi se godišnje, a može i za duže vremensko razdoblje. Plan i program rada su osnova za izradu i donošenje financijskog plana.

Članak 13.

U ostvarivanju svojih zadataka HKS može sklapati pravne poslove sa fizičkim i pravnim osobama zainteresiranim za unapređenje kinologije.


IV. ČLANICE SAVEZA, PRAVA I OBVEZE


Članak 14.

Članice HKS-a mogu biti kinološke udruge koje djeluju na području za koje su registrirane pri nadležnom tijelu državne uprave.
Članicama HKS -a mogu postati i druge pravne osobe kod kojih postoji interes za ostvarivanje ciljeva utvrđenih ovim Statutom.

Članak 15.

Prava članica jesu:

- da pokreću pitanja koja su važna za izvršavanje zadataka HKS -a, te sudjeluju u raspravljanju i donošenju odluka putem svojih zastupnika;
- da samostalno odlučuju o udruživanju u HKS, odnosno o istupanju iz članstva HKS -a;
- da tijelima HKS -a podnose prijedloge za odlučivanje o pojedinim pitanjima iz njihovog djelokruga rada s pravom da budu upoznati s donesenim odlukama;
- da koriste usluge HKS -a u skladu sa Statutom i općim aktima;
- da pokreću i predlažu rješavanje problema HKS -a;
- da biraju zastupnike u tijela HKS -a;
- da sudjeluje u radu Skupštine HKS -a preko svojih zastupnika;
- da sudjeluje u utvrđivanju sredstava za rad HKS -a.

Članak 16.

Obveze članica su:

- da dosljedno sprovode politiku, odluke, stavove, zaključke HKS -a usmjerene na unapređivanje kinologije, kinoloških organizacija;
- da utvrđuju i provode oblike i sadržaje rada svoje organizacije na području svog djelovanja;
- da mogu primati u svoje članstvo građane s područja djelovanja organizacije, ali i druge zainteresirane kinologe, kinološke suce, uzgajivače koji to žele i iz drugih područja, ako je u interesu unapređivanja kinologije;
- da se zalažu za provedbu plana i programa HKS -a;
- da podstiču unapređenje uzgoja autohtonih pasmina pasa;
- da redovno podmiruje financijske obveze prema HKS-u ( plaćanje članarine za svoje članove i druge pristojbe utvrđene odlukama Izvršnog odbora HKS-a ); .
- da pomažu sve akcije razvijanja kinologije u Republici Hrvatskoj;
- da provode sve propise i odluke koje se odnose na rad u kinologiji;
- da provode uzgojnu politiku i održavaju kinološke priredbe HKS-a na području djelovanja za koje ih je ovlastio HKS, a koje ne može biti šire od onog odobrenog u rješenju izdanog od nadležnog upravnog tijela;
- da redovno dostavljaju izvješća sa održanih godišnjih skupština, a najkasnije u roku l5 dana od dana održavanja; (godišnje skupštine članica moraju biti održane najkasnije do 15.03. tekuće godine);
- da provodi statut HKS-a i izvršava prijedloge stegovnog tužitelja HKS-a ukoliko pojedini član članice svojim ponašanjem šteti ugledu HKS-a.

Članak 17.

Članice HKS-a rješavaju sva međusobna pitanja sporazumno. Ako nije moguće spor riješiti sporazumno, o njemu odlučuje arbitraža HKS-a.

Članove arbitraže imenuje Izvršni odbor. Njihov broj je neparan.

Članstvo u HKS-a prestaje:
- pismenom izjavom o istupanju iz članstva;
- isključenjem iz članstva;
- prestankom djelovanja HKS-a.


V. STEGOVNA ODGOVORNOST ČLANICA

Članak 18.

Članice HKS-a i njezini članovi odgovaraju za povrede Statuta i drugih općih akata i odluka HKS-a i njegovih tijela, povrede prava drugih članova u HKS-u i ako narušavaju ugled HKS-a.

Ako članica HKS-a svojom krivnjom ili u nepažnji prouzroči HKS-u ili trećoj osobi štetu, dužna ju je nadoknaditi.

Članak 19.

Članica HKS-a i njezin član može biti isključena iz HKS-a, ako povredi odredbe Statuta ili ugrozi interese HKS-a ili prouzroči veću štetu HKS-u ili njegovoj članici.

Odluku o stegovnoj odgovornosti, naknadi štete i isključenju članice ili njezinog člana donosi Stegovni sud HKS-a.

Na odluke Stegovnog suda članica ili njezin član ima pravo žalbe u roku petnaest dana od dana primitka odluke Izvršnom odboru HKS-a kao drugostupanjskom tijelu. Protiv odluke Izvršnog odbora HKS-a o isključenju iz članstva HKS-a članica ili njezin član ima pravo žalbe Skupštini HKS-a u roku petnaest dana od dana primitka odluke. Žalba se podnosi Skupštini HKS-a putem Izvršnog odbora HKS-a.


VI. POSEBNE ODREDBE O PASMINSKIM KLUBOVIMA KAO UDRUGAMA
- ČLANICAMA HKS-A

Članak 20.

Pasminski klub je takva kinološka udruga koja je osnovana s ciljem unapređenja cjelovite (FCI) skupine pasa ili pojedine pasmine unutar (FCI) skupine.

Članak 21.

Pasminskim klubom za unapređenje pojedine pasmine autohtonih pasa kao članicom HKS-a, može postati ona kinološka udruga koja udovoljava osnovnim uvjetima za stjecanje takvog statusa, a koji su sadržani u sljedećem:
- da je regija u kojoj je takva udruga osnovana opće poznata i priznata kinološka sredina određene pasmine autohtonih pasa,
- da brojnost i kvaliteta pasa ukazuju na izvjesnost da će se takav trend zadržati i ubuduće,
- da u udruzi postoji stručni kinološki kadar neophodno potreban za unapređenje pasmine.
O prijemu takve udruge za članicu HKS odluku donosi Izvršni odbor HKS po prethodno izvršenom utvrđivanju navedenih uvjeta.

Članak 22.

Pasminskim klubom za unapređenje pojedine (FCI) skupine pasa ili pojedine pasmine pasa unutar (FCI) skupine, izuzev autohtonih, kao članicom HKS-a, može postati ona kinološka udruga koja raspolaže stručnim kinološkim kadrom za unapređenje pasmine pasa za koju je osnovana te da brojnost i kvaliteta te pasmine pasa u sredini budućeg djelovanja udruge opravdavaju njeno postojanje.
Odluka o prijemu takve udruge za članicu HKS donosi se na način i po postupku propisanom u stavku 2 prethodnog članka.

Članak 23.

Uzgajivači pasa - članovi pasminskih klubova ostvaruju pravo uzgoja na području djelovanja kluba za određenu pasminu.


VII. ORGANIZACIJA I TIJELA HKS-A


Članak 24.

Najviše tijelo upravljanja HKS-a je Skupština HKS-a.
Izvršni odbor HKS-a je tijelo Skupštine HKS-a koje vodi sve poslove između dvije skupštine u skladu sa Statutom, općim aktima i odlukama Skupštine.
Skupština može, na prijedlog predsjednika HKS-a ili Nadzornog odbora odlučiti da se pojedina pitanja prenesu u nadležnost Izvršnog odbora za određeno razdoblje osim donošenja Statuta i njegovih izmjena i dopuna.
Nadzor nad radom, zaštitom zakonitosti poslovanja i obvezama HKS-a obavlja Nadzorni odbor.
Stegovni sud je tijelo Skupštine koje vodi postupke i izriče mjere radi povreda dužnosti i obveza kinoloških sudaca i članica HKS-a i njezinih članova.

Članak 25.

Skupština HKS-a i Izvršni odbor HKS-a donose odluke, pravilnike i druge opće akte.

Članak 26.

Odluke, pravilnici i drugi opći akti HKS-a kao i zaključci obvezni su za sve članice kao i njihove članove.

Članak 27.

Skupština HKS-a i Izvršni odbor mogu donašati preporuke za rad svojih članica.

Članica HKS-a kojoj je preporuka upućena dužna je u roku od 30 dana od dostave preporuke, raspraviti pitanja sadržana u istoj te o poduzetim mjerama povodom preporuke obavijestiti tijela HKS-a koji je preporuku uputio.
Ako članica kojoj je preporuka upućena ne usvoji preporuku, Izvršni odbor HKS-a može predložiti da se sazove Skupština članice, radi ponovne rasprave o pitanjima sadržanim u preporuci.

Članak 28.

Pri donošenju Statuta Izvršni odbor HKS-a dužan je organizirati raspravu o tekstu nacrta Statuta. Svoje primjedbe na tekst nacrta Statuta članice mogu dati u roku od 15 dana od dana prijema nacrta Statuta.

Ukoliko pojedini prijedlozi ili primjedbe članica ne budu prihvaćeni Izvršni odbor HKS-a dužan je dati svoje obrazloženje.

Članak 29.

Sve izborne funkcije u HKS-u su dobrovoljne i obavljaju se volonterski.


VIII. SKUPŠTINA

Članak 30.

Skupština HKS-a (u daljnjem tekstu: Skupština) je najviše tijelo HKS-a.

Članak 31.

Skupštinu čine zastupnici članica HKS-a i predstavnik pravne osobe koja je članica HKS-a, a kojeg imenuje osoba ovlaštena za zastupanje te pravne osobe.
Svaka članica HKS-a izabire u Skupštinu HKS-a po jednog zastupnika.
Mandat zastupnika traje četiri godine.
Članica HKS-a može opozvati svoga zastupnika i prije roka na koji je izabran.
Izabranom zastupniku članica izdaje punomoć ovjerenu potpisom predsjednika i pečatom.


Članak 32.

Skupština se saziva jedanput godišnje - (redovna skupština) i to najkasnije do 15. 4. (travnja) tekuće godine, a kao izvanredna prema potrebi.
Izborna skupština saziva se svake četvrte godine i na njoj se vrši verifikacija mandata zastupnika, izbor predsjednika i tijela HKS-a.
Sjednice Skupštine su javne.
Javnost rada osigurava se na način da Skupštini prisustvuju zastupnici, pozvani gosti i akreditirani novinari.


Članak 33.

Zadaci Skupštine su:

- donosi, mijenja i dopunjuje Statut HKS-a kao i opće akte HKS-a;
- utvrđuje politiku HKS-a koja se odnosi na ciljeve i zadatke HKS-a, a posebno na razvoj i unapređenje kinologije te donosi osnovne smjernice i zadatke za izvršenje te politike;
- donosi plan i program rada HKS-a;
- donosi poslovnik o radu Skupštine;
- raspravlja i odlučuje o inicijativama i prijedlozima zastupnika;
- odlučuje o udruživanju,
- donosi odluke o upravljanju imovinom HKS-om;
- donosi odluku o prestanku rada HKS-a;
- odlučuje o zaduživanju HKS-a, daje ovlaštenja Izvršnom odboru o granicama do kojih se može zadužiti između dva zasjedanja Skupštine;
- razmatra i usvaja izještaje tijela HKS-a;
- donosi godišnji financijski plan i usvaja završni račun za proteklu godinu;
- donosi godišnje, srednjoročne i dugoročne planove;
- bira i opoziva mandatara tj. predsjednika HKS-a, članove Izvršnog i Nadzornog odbora i Stegovnog suda;
- odlučuje o razrješnici Izvršnog odbora i drugih skupštinskih tijela;
- odlučuje o predstavkama upućenim Skupštini i o žalbama protiv akata Izvršnog odbora;
- kao trećestupanjsko tijelo odlučuje o žalbama na odluku Izvršnog odbora HKS-a kojom je potvrđena odluka Stegovnog suda o isključenju iz HKS-a;
- obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima HKS-a.
Skupština je nadležna razmatrati i druga pitanja važna za ostvarivanje ciljeva i zadataka HKS-a odnosno donositi smjernice za njihovo rješavanje.

Članak 34.

Izabrani mandatar za sastav Izvršnog odbora HKS-a ujedno je i predsjednik HKS-a.
Predsjednik HKS-a ujedno je i predsjednik Izvršnog odobra.

Članak 35.

Sjednicu Skupštine saziva predsjednik pisanim putem.
Izvršni odbor saziva izvanrednu sjednicu Skupštine na svoju inicijativu ili ako to zatraži najmanje jedna trećina članica ili Nadzorni odbor.
Izvanredna sjednica Skupštine mora se održati u roku od 30 dana od dana postavljanja zahtjeva. Ako Izvršni odbor ne sazove izvanrednu Skupštinu sazvat će predlagači iz stavka 2. ovoga članka.
Prijedlog dnevnog reda i materijala uz dnevni red podnosi inicijator sazivanja izvanredne skupštine.

Članak 36.

Rad i djelovanje Skupštine uređeno je Poslovnikom o radu Skupštine.

Članak 37.

Skupština može pravovaljano odlučivati ako je sjednici prisutna natpolovićna većina zastupnika od ukupnog broja članica HKS-a.
Skupština će se ponovno sazvati nakon mjesec dana ukoliko kod prvog sazivao nije bila postignuta natpolovična većina zastupnika članica HKS-a.
Ako se ni u drugom sazivu ne postigne natpolovičan broj zastupnika članica HKS-a, Skupština će valjano odlučivati ako je nazočno najmanje deset zastupnika članica Skupštine, a odluke se donose 2/3 većinom glasova.


Članak 38.

Skupština donosi punovažne odluke većinom glasova nazočnih zastupnika , a 2/3 većinom nazočnih donosi Statut, njegove izmjene i dopune te odluku o prestanku HKS-a.
Glasovanje na Skupštini obavlja se javno, osim kad Skupština odluči da se o određenom pitanju glasuje tajno. Materijali za Skupštinu dostavljaju se najmanje l5 dana prije njenoga održavanja.
O radu Skupštine vodi se zapisnik.


IX. IZVRŠNI ODBOR HKS-a

Članak 39.

Izvršni odbor je izvršno tijelo HKS-a i najviše tijelo upravljanja između dvije sjednice Skupštine.
U funkciji rukovođenja radom HKS-a Izvršni odbor izvršava odluke i zaključke Skupštine, vodi poslovanje HKS-a te obavlja i druge poslove određene Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima HKS-a.
Izvršni odbor se sastoji od devet članova.
Članove Izvršnog odbora na prijedlog predsjednika HKS-a bira Skupština HKS-a.
Mandat članova Izvršnog odbora traje četiri godine.


Članak 40.

Zadaci Izvršnog odbora su:
- da provodi odluke, zaključke i preporuke Skupštine;
- da provodi i brine se o provedbi akata HKS-a i FCI-a;
- donosi Poslovnik o radu Izvršnog odbora;
- donosi Pravilnik o stručnom radu HKS-a;
- donosi Pravilnik o uzgoju čistokrvnih pasa (s prilozima);
- donosi Pravilnike o radu odbora i povjerenstava;
- utvrđuje prijedlog Statuta, njegovih izmjena, dopuna i drugih općih akata koje donosi Skupština;
- utvrđuje prijedlog plana i programa rada HKS-a;
- izvršava programe rada koje utvrdi Skupština;
- utvrđuje visinu članarine i doprinosa članica HKS-a i predlaže godišnji financijski plan;
- zaključuje ugovore i daje garancije u granicama koje odobri Skupština;
- predlaže Skupštini godišnje, srednjoročne i dugoročne planove razvoja;
- podnosi Skupštini izvještaje o svom radu;
- provodi financijski plan, raspravlja o završnom računu HKS-a i predlaže ga Skupštini na usvajanje;
- raspravlja o izvještajima pojedinih članica, stručnih odbora i drugih komisija koje imenuje;
- prati i usmjerava rad drugih tijela i daje prijedloge za unapređenje njihova rada;
- bira i opoziva delegate u organe FCI-a;
- donosi Pravilnik o stegovnoj odgovornosti članova HKS-a;
- odlučuje o molbama za prijem članica u HKS na temelju utvrđenih kriterija;
- upravlja imovinom HKS-a kao dobar gospodar;
- odlučuje o kupovanju i prodaji, odnosno opterećivanju i zaduživanju i drugim garancijama u granicama ovlaštenja koja dobije od Skupštine;
- upoznaje javnost preko sredstava javnog priopćavanja o razvoju kinologije i o radu kinoloških organizacija;
- organizira, pruža pomoć i odlučuje o kinološkim manifestacijama;
- dodjeljuje priznanja i odlikovanja za postignute uspjehe i rad na polju kinologije;
- daje inicijative i uskađuje rad pri stručnoj izobrazbi uzgajatelja, članova članica;
- imenuje stručna povjerenstva i radne skupine;
- koordinira rad stručnih odbora i drugih komisija, koje imenuje;
- imenuje voditelje Hrvatske rodovne knjige;
- usvaja programsku koncepciju i sadržajnu orijentaciju časopisa "Moj pas"
- odlučuje o učlanjenju u druge udruge i organizacije;
- odlučuje o izdavačkoj djelatnosti;
- imenuje glavnog i odgovornog urednika službenog glasnika "Moj pas";
- daje suglasnost za člana stručnog odbora FCI-a i drugih delegata;
- određuje izvršitelje financijskog plana;
- kao drugostupanjsko tijelo rješava žalbe na odluke Stegovnog suda;
- rješava prigovore zaposlenika HKS-a iz radnog odnosa;
- vodi brigu o vođenju opće kinološke evidencije;
- vodi sve evidencije propisane Pravilnikom o stručnom radu HKS;
- Organizira rad Stručne službe HKS-a i donosi sve normativne akte vezane za rad djelatnika stručne službe (Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, Pravilnik o radu, Pravilnik o stegovnoj odgovornosti i dr.)
- saziva izvanredne sjednice Skupštine, priprema materijal i utvrđuje prijedlog dnevnog reda za sjednice Skupštine;
- na prijedlog predsjednika HKS-a bira dopredsjednika HKS-a;
- određuje koji se dokumenti i podaci smatraju poslovnom tajnom;
- rješava i sve druge poslove vezano za zadatke HKS-a navedene u članku ll. Statuta;
- donosi sve druge opće akte koji ovim Statutom nisu stavljeni u nadležnost Skupštine;
- Izvršni odbor odlučuje koje će zadaće i prava prenijeti na odbore i povjerenstva, a što se regulira pravilnicima o radu tih odbora, odnosno povjerenstava.

Članak 41.

Izvršni odbor radi i odlučuje na sjednicama.
Sjednice Izvršnog odbora se održavaju prema potrebi, a najmanje jednom u dva mjeseca. Sjednice Izvršnog odbora saziva predsjednik HKS-a u skladu sa općim aktima HKS-a.
Izvršni odbor može punovažno odlučivati ako je sjednici nazočna većina od ukupnog broja članova Izvršnog odbora.
Odluka je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja članova Odbora.


X. PREDSJEDNIK HKS-a

Članak 42.

Predsjednik zastupa i predstavlja HKS.
Predsjednika HKS-a bira Skupština za razdoblje od četiri godine.
Ista osoba može biti ponovno izabrana za predsjednika.
Predsjednik HKS-a je po svojoj funkciji predsjednik Izvršnog odbora HKS-a.

Članak 43.

Predsjednik HKS-a se brine da rad HKS-a i njegovih tijela bude usklađen sa Zakonom, ovim Statutom i drugim aktima HKS-a.

Članak 44.

Predsjednik je materijalno-financijski naredbodavac i odgovoran je za materijalno-financijsko poslovanje HKS-a.

Članak 45.

Članovi Izvršnog odbora za svoj rad odgovorni su Predsjedniku, a preko njega Skupštini HKS-a.
Pravo je Predsjednika da može, uz suglasnost većine članova Izvršnog odbora zamijeniti do jedne trećine članova Izvršnog odbora, koji se dovoljno ne angažiraju u radu i koče realizaciju programa HKS-a.
Ovaj postupak Predsjednika potvrđuje prva naredna godišnja Skupština HKS-a, a mandat novih članova traje do isteka mandata tog sastava Izvršnog odbora.

Članak 46.

Predsjednik može ovlastiti osobu koja će po određenim poslovima zastupati HKS-a.
Predsjednik na odluke Izvršnog odbora koje su protivne Statutu ima pravo veta uz dužno obrazloženje. Konačnu prosudbu o opravdanosti veta daje Skupština.
Predsjednik HKS-a za svoj rad odgovara Skupštini.


XI. DJELATNOST HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA VEZANA UZ RAD
POVJERENSTAVA I RADNIH TIJELA

Članak 47.

Radi razmatranja i obavljanja određenih stručnih poslova, donošenja zaključaka i odluka, te davanja stručnog mišljenja Izvršni odbor imenuje stručna povjerenstva, i to:
- stalna
- povremena ( koja se osnivaju prema potrebi )
Stalna povjerenstva jesu:
1. Povjerenstvo za kadrove i priredbe
2. Povjerenstvo voditelja rodovnih knjiga
3. Povjerenstvo za uzgoj i rad lovnih pasa
4. Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa
5. Povjerenstvo za rad sportskih pasmina pasa
6. Povjerenstvo za agility
7. Povjerenstvo za spasilačke pse
8. Povjerenstvo za odlikovanja
9. Povjerenstvo za autohtone pasmine
10. Povjerenstvo za znanstveni rad

Svako od povjerenstava može, prema potrebi, osnivati odgovarajuća radna tijela.
Sastav, ovlasti i način rada povjerenstava uređuju se posebnim općim aktima ( pravilnicima ).

Članak 48

Unutar HKS-a članovi HKS-a mogu se interno organizirati prema užem području djelatnosti, i to :
Zbor uzgajivača i Zbor kinoloških sudaca.
Način rada tih organizacijskih oblika se utvrđuje općim aktom koji donosi Izvršni odbor.

XII. NADZORNI ODBOR

Članak 49.

Nadzorni odbor je tijelo Skupštine HKS-a koje kontrolira zakonitost rada i financijskog poslovanja HKS-a.

Nadzorni odbor ima tri člana. Članove Nadzornog odbora bira Skupština HKS-a. Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri godine.

Nadzorni odbor ima predsjednika kojeg biraju između sebe članovi odbora na konstituirajućoj sjednici.

Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi drugih tijela HKS-a, osim Skupštine.

Predsjednik Nadzornog odbora saziva sjednicu odbora i rukovodi njezinim radom.

Članak 50.

Nadzorni odbor razmatra i kontrolira;
- primjenu zakona i ovog Statuta te drugih općih akata;
- izvršavanje prava i obveza svih tijela i članica HKS-a;
- materijalno i financijsko poslovanje.

Članak 51.

Pravo i obveza je Nadzornog odbora da o uočenim pojavama i svojim stavovima izvještava tijela HKS-a, Izvršni odbor i Skupštinu te predlaže poduzimanje odgovarajućih mjera.
Nadzorni odbor surađuje s financijskim inspekcijama i drugim tijelima, sastavlja svoje analize i mišljenja te predlaže poduzimanje određenih radnji i mjera.
O svim nalazima Nadzorni odbor podnosi pisano izvješće Izvršnom odboru i Skupštini HKS-a.
Nadzorni odbor ima pravo sazvati Izvanrednu skupštinu u slučaju kad utvrdi da se sredstva i druga imovina HKS-a ne koriste u skladu s planom i programom rada te zadacima HKS-a, a Izvršni odbor na upozorenje Nadzornog odbora nije poduzeo mjere u skladu sa Statutom.

Članak 52.

Nadzorni odbor ima pravo zatražiti na uvid dokumentaciju i druge podatke radi utvrđivanja činjeničnog stanja.

Članak 53.

O sjednicama Nadzornog odbora vodi se zapisnik.
Svaki član Nadzornog odbora ima pravo zahtjevati da se u zapisnik unese njegovo izdvojeno mišljenje.
Zapisnik sa sjednice potpisuje predsjednik i članovi Nadzornog odbora.


XIII. STEGOVNI TUŽITELJ

Članak 54.

Stegovni tužitelj HKS-a prima zahtjeve za pokretanje Stegovnih postupaka.
Stegovni tužitelj može od tijela HKS-a, članica HKS-a, a po potrebi i drugih fizičkih i pravnih osoba, zatražiti podatke potrebne radi podnošenja stegovne optužnice.
Stegovni tužitelj može od Stegovnog suda zatražiti provođenje prethodnog postupka radi prikupljanja dokaza potrebnih za vođenje stegovnog postupka.
Nakon prikupljanja dokaza u smislu stavaka 2. i 3. ovoga članka stegovni tužitelj donosi odluku ili da stegovnu prijavu odbije kao neutemeljenu ili da podnese stegovnu optužnicu Stegovnom sudu.
Stegovnog tužitelja imenuje Izvršni odbor na vrijeme od dvije godine.

XIV. STEGOVNI SUD

Članak 55.

Stegovni sud izborni je sud HKS-a koji vodi stegovni postupak i izriče kazne zbog povreda članskih obveza i dužnosti.
Stegovni sud ima tri člana i tri zamjenika koje bira Skupština HKS-a. Mandat članova Stegovnog suda traje četirigodine.
Stegovni sud ima predsjednika kojeg biraju između sebe članovi suda na konstituirajućoj sjednici.
O svom radu Stegovni sud izvješćuje Skupštinu kojoj je odgovoran za svoj rad.
Sjednice Stegovnog suda održavaju se po potrebi.
Na sjednici se pravovaljano odlučuje ako je na njoj nazočan ukupan broj članova, a odluke se donose većinom glasova.
Na sjednici se glasuje javno, ako se drugačije ne odluči.
O radu sjednice Stegovnog suda vodi se zapisnik.

Članak 56.

Stegovni sud u svom radu postupa po Pravilniku o stegovnoj odgovornosti HKS-a.


XV. PRIZNANJA I ODLIKOVANJA HKS-A

Članak 57.

HKS ustanovljuje priznanja i odlikovanja koja se dodjeljuju za zasluge na području kinologije.
Način ustanovljavanja i predlaganja te dodjele priznanja i odlikovanja propisuje se Pravilnikom o dodjeli priznanja i odlikovanja HKS-a.


XVI. OPOZIV I ODGOVORNOSTI TIJELA HKS-A

Članak 58.

Zastupnici u Skupštini HKS-a odgovorni su za svoj rad i djelovanje Skupštini i članicama koje su ih izabrale u Skupštinu.
Predsjednik HKS-a, članovi Izvršnog odbora i Stegovni sud odgovorni su za svoj rad pojedinačno kao i za rad Izvršnog odbora i Stegovnog suda Skupštini HKS-a.
Članovi Izvršnog odbora odgovorni su za svoj rad predsjedniku HKS-a.

Članak 59.

Zastupnik u Skupštini može biti opozvan od svoje udruge koja ga je izabrala u Skupštinu.
U slučaju kada zastupnik u Skupštini ne obavlja svoje zastupničke dužnosti u skladu s interesima HKS-a ili članice ili ih uopće ne obavlja, Skupština može predložiti članici HKS-a čiji je on zastupnik da ga opozove.
Opoziv zastupnika u Skupštini obavlja se po postupku i na način na koji je isti bio izabran.

Članak 60.

Skupština može i prije isteka vremena na koje su izabrani izmijeniti tijela HKS-a u cjelini ili samo pojedine članove tih tijela, kao i predsjednika HKS-a, ako prekorače data im ovlaštenja ili ne izvršavaju savjesno povjerene im dužnosti.

Prijedlog Skupštini za opoziv svih članova Izvršnog odbora ili pojedinačnih članova može podnijeti Nadzorni odbor ili 1/3 članica HKS-a, a za pojedinog člana i Izvršni odbor.

Prijedlog Skupštini za opoziv svih članova Nadzornog odbora ili pojedinačnih članova može podnijeti Izvršni odbor ili 1/3 članica HKS-a, a za pojedinog člana Nadzornog odbora i Nadzorni odbor.

Odluku o opozivu Stegovnog suda i razriješenju predsjednika HKS-a donosi Skupština.


XVII. SREDSTVA SAVEZA I MATERIJALNO-FINANCIJSKO POSLOVANJE

Članak 61.

Za svoje obveze HKS odgovara svojom cjelokupnom imovinom.
Imovinu HKS-a čine nepokretne i pokretne stvari, materijalna prava i novčana sredstva kojima HKS raspolaže, a služe ostvarivanju ciljeva i djelatnosti HKS-a.
Imovinom HKS-a raspolaže Skupština, odnosno Izvršni odbor u skladu s odredbama zakona, ovog Statuta i dobivenih ovlaštenja. Ostvarena dobit koristi se za ostvarivanje ciljeva HKS-a.

Prestankom postojanja saveza, imovina HKS-a predaje se članicama HKS-a srazmjerno njihovom učešću.

Članak 62.

Izvori sredstava HKS-a su:

- članarina i doprinosi članica;
- prihodi od djelatnosti HKS-a;
- dobrovoljni prilozi i darovi;
- dotacije;
- ostali prihodi.

Članak 63.

Članarine, doprinose od izložbi i natjecanja kao i naknade za usluge i druge naknade utvrđuje Izvršni odbor.


Članak 64.

Skupština donosi godišnji financijski plan kojim se osiguravaju sredstva za izvršenje zadataka HKS-a.
Po isteku kalendarske godine Skupština donosi završni račun HKS-a u skladu sa zakonom.
Naredbodavac za izvršenje materijalno-financijskog plana je predsjednik HKS-a, odnosno članovi Izvršnog odbora koje odredi predsjednik.
Općim aktom HKS-a utvrđuje se način materijalno-financijskog poslovanja HKS-a.

XVIII. JAVNOST RADA

Članak 65.

Rad HKS-a je javan.

Javnost rada u HKS-a osigurava Predsjednik HKS-a, odnosno Izvršni odbor i to:
- objavljivanjem izvještaja o radu HKS-a i njegovih tijela na najpogodniji način;
- sjednicama Izvršnog odbora može prisustvovati član članice HKS-a koji je sadržaj svoje diskusije dostavio pisanim putem, a istoga će se pozvati ovisno o temi i vremenu, ili će mu pisanim putem biti odgovoreno;
- iznošenjem podataka o radu HKS-a u stručnom i informativnom časopisu HKS-a i u drugim sredstvima javnog priopćavanja;
- upoznavanjem javnosti s poslovima kojima se bavi HKS;
- objavljivanjem podataka o materijalno-financijskom poslovanju i drugom poslovanju HKS-a.

Izjave kojima se tumače službeni stavovi ili zaključci o radu HKS-a daje Predsjednik HKS-a, a u njegovoj odsutnosti dopredsjednik ili član Izvršnog odbora kojega ovlasti predsjednik.

Članak 66.

Tijela HKS-a dužna su odgovarati na pitanja koja se odnose na rad HKS-a, a koja im upućuju nadležna tijela vlasti ili druga tijela.
Tijela HKS-a dužna su razmotriti primjedbe i mišljenja koja im upućuju građani i njihove udruge, a koja se odnose na
rad i razvoj HKS-a.
Tijela HKS-a dužna su sa svojim stavom upoznati građane odnosno udruge koje su podnijele prijedloge odnosno uputile mišljenja.

XIX. ADMINISTRATIVNO - TEHNIČKI POSLOVI

Članak 67.

Stručno administrativne poslove za potrebe HKS-a, radnih tijela HKS-a i dužnosnika HKS-a u obnašanju njihovih dužnosti i zadataka obavljaju administrativni i drugi zaposlenici HKS-a, koji su zasnovali radni odnos na određenim radnim mjestima u skladu s općim aktom HKS-a.
Radna mjesta zaposlenika utvrđena su Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Hrvatskog kinološkog saveza.
Zaposlenici HKS-a imaju prava i obveze na radu u skladu sa zaključenim ugovorom o zasnivanju radnog odnosa, Zakonom o radu i općim aktima HKS-a iz domene radnog prava.

Članak 68.

Na zaposlenike HKS-a ne mogu se prenositi prava, ovlaštenja, odgovornosti i poslovi o kojima odlučuju tijela HKS-a, s izuzetkom tajnika HKS-a.

Članak 69.

Skupština HKS-a osigurava sredstva za rad administrativnih zaposlenika HKS-a.
Predsjednik HKS-a rukovodi radom zaposlenika i daje pojedinačna zaduženja za rješavanje poslova i zadataka, određuje plaću, zaključuje ugovore o radu kojima se uređuju međusobna prava i obveze između HKS-a kao poslodavca i zaposlenika kao posloprimca.
Predsjednik HKS-a određene ovlasti može prenijeti na tajnika HKS-a u skladu s Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Članak 70.

Predsjednik HKS-a, Izvršni odbor i Nadzorni odbor imaju pravo pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti zaposlenika HKS-a ukoliko isti ne obavljaju poslove i radne zadatke zbog kojih su ugovorom zasnovali radni odnos, odnosno poslove koji su im povjereni na izvršenje.


XX. TAJNIK HKS-a

Članak 71.

Tajnik HKS-a je osoba koja je, shodno odredbama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u HKS-u, ugovorom o radu zasnovala radni odnos za obavljanje tih poslova, a koji se sastoje u sljedećem :
- pripremanju materijala za sjednice Izvršnog odbora;
- prisustvovanju sjednicama Izvršnog odbora;
- vođenju evidencije prisutnosti članova na sjednicama Izvršnog odbora;
- vođenju brige da se materijali sa sjednica Izvršnog odbora i drugih organa dostavljaju članovima tijela i članicama HKS-a;
- vođenju popisa članica HKS-a;
- praćenju sprovođenja zaključaka Izvršnog odbora, Nadzornog odbora, povjerenstava i radnih skupina;
- organiziranju vođenja zapisnika
- obavljanju poslova utvrđenih Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Tajnik HKS-a pridruženi je član voditeljima Rodovne knjige i kao takav usko surađuje na davanju podataka o rasplodnjacima voditeljima uzgoja ( uzgojnim povjerenstvima ) članica HKS-a.

Članak 72.

Kada tajnik utvrdi da je opći akt ili pojedinačni akt HKS-a donesen u suprotnosti sa zakonom, ovim statutom ili drugim općim aktima upozorit će na to tijelo koje je takav akt donijelo. Ako tijelo koje je donijelo akt i nakon upozorenja ostane pri svojem aktu, tajnik je dužan o tome obavjestiti Izvršni odbor, odnosno odgovarajuće nadležno državno tijelo.

Članak 73.

Izbor tajnika provodi se prema zakonskoj proceduri, a odluku o izboru i imenovanju donosi Izvršni odbor na prijedlog predsjednika HKS-a.
Prava i obveze tajnika HKS-a uređeni su Ugovorom o radu, kao i odgovarajućim općim aktima HKS-a iz domene radnoga prava.
Mandat tajnika HKS-a traje četiri godine.


XXI. SURADNJA SAVEZA S DRUGIM ORGANIZACIJAMA I INSTITUCIJAMA

Članak 74.

U ostvarivanju svojih ciljeva i zadataka HKS-a surađuje sa drugim organizacijama i zajednicama, državnim upravnim tijelima, institucijama, zavodima i stručnim udrugama.


XXII. KINOLOŠKI TISAK

Članak 75.

Promidžba kinologije provodi se putem glasila "Moj pas" te drugih javnih glasila.

Članak 76.

Glasilo "Moj pas" ima glavnog i odgovornog urednika.
Mandat glavnog i odgovornog urednika traje četiri godine.
Glavnog i odgovornog urednika imenuje i razrješava dužnosti Izvršni odbor HKS-a na prijedlog predsjednika.
Glavni i odgovorni urednik odgovoran je za informacije objavljene u glasilu "Moj pas".
Izdavačka djelatnost HKS-a odvija se u sklopu programa njegova rada i predviđenih financijskih sredstava.
Program rada i korištenje sredstava za tekuću godinu donosi Izvršni odbor HKS-a.

XXIII. STATUT, OPĆI AKTI I NJIHOVE IZMJENE I DOPUNE

Članak 77.

Statut HKS-a donosi Skupština HKS-a na prijedlog Izvršnog odbora, na način i po postupku utvrđenim Statutom i Poslovnikom o radu Skupštine HKS-a.
Statut HKS-a smatra se donijetim kad ga prihvati dvotrećinska većina nazočnih zastupnika na Skupštini.

Članak 78.

Izmjene i dopune Statuta i općih akata HKS-a predlaže Izvršni odbor na način i po postupku propisanom za donošenje Statuta i drugih općih akata.

Inicijativu za izmjene i dopune Statuta i općih akata može dati jedna trećina članova Izvršnog odbora.
Inicijativu može dati i trećina članica HKS-a podnošenjem prijedloga Izvršnom odboru, čija je dužnost da ga uz svoje mišljenje pripremi i iznese pred redovnu ili izvanrednu Skupštinu HKS-a.

Inicijativu za izmjene i dopune Statuta i općih akata mogu dati i tijela uprave nadležna za nadzor nad radom udruga.

XXIV. PRESTANAK RADA

Članak 79.

HKS prestaje s radom ukoliko nastane jedan od razloga predviđenih člankom 28. stav.1. točka 1.-4. Zakona o udrugama ( NN 88/01, 11/02).
U smislu članka 28. stavak. 1. točka 1. istoga Zakona kao nadležno tijelo za donošenje odluke o prestanku rada HKS-a smatra se Skupština HKS-a.
Odluku o prestanku rada HKS-a Skupština može donijeti samo dvotrećinskom većinom nazočnih zastupnika na Skupštini.

Članak 80.

U slučaju prestanka rada HKS-a, njegovom likvidacijom i brisanjem iz registra udruga sa njegovom imovinom postupit će se shodno odredbama važećeg Zakona o Udrugama.

XXV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 81.

Opći akti HKS-a uskladit će se s odredbama ovog Statuta najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja Statuta na snagu.

Članak 82.

Na pitanja koja nisu uređena ovim Statutom primjenjuju se odredbe važećeg Zakona o udrugama, te drugih propisa koji se odnose na djelovanje HKS-a.

Članak 83.

Stupanjem na snagu ovoga Statuta prestaje s važenjem Statut Hrvatskog kinološkog saveza donijet na Skupštini Saveza od 18. travnja 1998.

Članak 84.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a njegov tekst bit će objavljen u službenom glasilu HKS-a Moj pas.
Tumačenje odredbi ovoga Statuta daje Skupština HKS-a.

Zagreb, 09. 04.2006.

PREDSJEDNIK HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA
Damir Skok, dr.vet.med.

Lovačko društvo „Jelen“ Divuša djeluje na području Sisačko-moslavačke županije, oba njegova lovišta nalaze se na području Općine Dvor, prostorno jedne od najvećih općina u RH (505 km2). Samo lovište je omeđeno s jedne strane s državnom granicom s BIH i prekrasnom rijekom Unom.

Lovačko društvo „Jelen“ Divuša trenutno gospodari s 2 lovišta:

• Zajednicko lovište „Divuša“ i
  
• Državno lovište broj III/38 „Majdan II“, ukupno oko 20 000 hektara.

Lovačko društvo «Družac» Bosiljevo djeluje na terenu Karlovačke županije a na samom ulasku u Gorski Kotar, omeđeno gorskim lancem Družac-Rizine-Gradišće-Privis, te rijekom Kupom sa sjeverne, i rijekom Dobrom s juga.
Lovačko društvo «Družac» Bosiljevo gospodari s dva lovišta :

• Zajedničko otvoreno lovište broj IV/123 «Družac»
  
• Zajedničko otvoreno lovište broj IV/125 «Bosiljevo» 

Za obadva lovišta, sklopljen je ugovor o zakupu između Karlovačke Županije za zakupno razdoblje od deset godina.

Posjetite našu web stranicu i saznajte više o nama! 

U Hrvatskoj, između Hrvatske Kostajnice i Dvora, u lovištu Zrinska gora II, lovozakupnika Nenada Jagodića, održan je prvi damski lov u Hrvatskoj ali i u Europi. Sudionice lova, njih ukupno 23 bile su lovkinje iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske.

I ove godine 29. 10. u Novskoj, Lovačko društvo - udruga Jelen Novska, lovna jedinica Novska brdo organiziralo je u državnom lovištu III/22 - "Novska-brdo"  (Lovište Novsko-brdo Novska) tradicionalni lov povodom otvaranja lovne sezone.

PRAVILNIK ZA ISPITIVANJE I OCJENJIVANJE RADA PASA GONIČA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim pravilnikom Hrvatski kinološki savez (HKS) određuje uvjete za pojedina ispitivanja radnih sposobnosti pasa VI FCI grupe - goniči za cijelo područje Hrvatske.
Članak 2.
Ispitivanje radnih sposobnosti goniča podijeljeno je na:

A) ISPITE PRIRO ENIH OSOBINA GONIČA
B) ISPITE RADA GONIČA

II.DUŽNOSTI ORGANIZATORA

Članak 3.
Ispitivanje radnih sposobnos­ti goniča mogu organizirati sa­mo HKS i njegove članice.
Ispit rada državnog značaja CACT-HR i međunarodnog značaja CACIT organiziraju se na dostupnim prirodnim te­renima bogatim zečjom divljači. Ispit prirođenih osobina i ispit rada lokalnog značaja moguće je u nedostatku prirodno bogatih terena organizirati u licenciranom ograđenom prostoru (gateru) veličine minimalno 200 x 200 metara u kojem se nalazi više komada zečje divljači.

Članak 4.
Kinološke udruge koje žele or­ganizirati ispitivanje rada goni­ča, dužne su svoj plan provedbe tih priredbi za iduću godinu dos­taviti HKS-u u roku koji on od­redi radi njihovog odobrenja sukladno Pravilniku o stručnom radu HKS-a.
Plan mora sadržavati datum, mjesto održavanja i vrstu prired­be. Za državne i međunarodne priredbe to odobrenje daje HKS (FCI).

Članak 5.
Organizator ispitivanja rada goniča dužan je objaviti:

1. najmanje mjesec dana ranije koju vrstu priredbe organizira i koje kandidature i titule se mogu dodijeliti,
2. datum, mjesto i vrijeme od­ržavanja priredbe,
3. pasmine koje mogu sudjelovati,
4. najveći broj pasa koji može biti primljen,
5. krajnji datum za podnošenje prijava,
6. visinu prijavnine za sudjelovanje,
7. osigurati zdravstvenu veterinarsku službu,
8. navesti uvjete za smještaj sudionika.

Članak 6.
Organizator određuje dovo­ljan broj sudaca za ispite u do­govoru s nadležnim tijelima prema Pravilniku o stručnom ra­du HKS-a.
Ispitivanje prirođenih osobina obavlja jedan sudac, a na ostalim ispitima rada ocjenjuje najmanje dvoje sudaca za ocjenjivanje ra­da goniča.
Za ispitivanje rada goniča na kojima se dodjeljuje CACIT, or­ganizator mora angažirati trojicu sudaca iz najmanje dvije kino­loške organizacije i iz ino­zemstva u skladu s utvrđenim kriterijima u smislu Pravilnika o stručnom radu HKS-a.

Članak 7.
Organizator ispitivanja rada goniča zadržava pravo pravo­dobnog 'otkazivanja' ispita i to najmanje pet dana ranije. O tome će obavijestiti prijavljene natjecatelje i suce, a novac za prijavninu vratiti. Ako priredbu otkaže kasnije a neki natjecatelji ili suci dođu, organizator im je dužan 'nadoknaditi nastale troškove.'

Članak 8.
Organizator ispita dužan je sucima nadoknaditi troškove

A) ISPIT PRIRO ENEH OSOBINA GONIČA

Članak 16.
Cilj ovog ispita je utvrditi kod pasa goniča prirođene osobine za rad u lovu, koje su karakteristične pas­mini kojoj pripadaju.
Članak 17.
Na ispitima mogu sudjelovati psi svih starosnih dobi. Psi se ispituju pojedinačno. Ispiti se u pravilu održavaju na jesen, a mogu se održa­vati i tijekom lovne sezone. Psi se ocjenjuju sukladno odredbama članka 30. i 31. ovog pravilnika.
Članak 18.
Na ispitu prirođenih osobina ispi­tuje se sljedeće natjecateljske discipline:

1. ponašanje na pucanj,
2. ustrajno traženje i pronalaženje,
3. gonjenje divljači,
4. glas,
5. nos-njuh,
6. poslušnost i vodljivost.

B) ISPIT RADA GONIČA

Članak 19.
Ispit rada obuhvaća obvezne i ne­obvezne predmete prema Pravilniku.
Članak 20.
Ispiti se održavaju na jesen i tijekom lovne sezone.
Članak 21.
Na ispitima rada ispituju se psi goniči pozitivno ocijenjenog oblika i položenog 1PO svih dobnih starosti.
Psi se ispituju pojedinačno.
Članak 22.
Ocjenjivanje rada goniča obavlja se prema odredbama članka 30. ovog pravilnika. Na ovim ispitima rada mogu se dodjeljivati kandidature CACT-HR ili CACIT, ovisno o značaju ispita rada.
Članak 23.
Ispitivanje rada pasa obavlja se pojedinačno.
Članak 24.
Pretraživanje terena traje najma­nje 20 (dvadeset) minuta, a najviše 35 (trideset pet) minuta ovisno o terenu, o brojnosti divljači i vremenskim uvjetima, ukoliko pas ne nap­ravi pogrešku prije isteka tog vremena koja ga isključuje iz daljnjeg natjecanja.
Pas može biti pozvan da ponovi rad ako u redovitom vremenu nije podigao divljač, samo ako je zadovoljio svojim radom.
Ponovljeni rad može trajati maksimalno 50 posto vremena koje je psu bilo na raspolaganju prilikom prvog pretraživanja terena.
Članak 25.
Na početku rada psima se daje 1 (jedna) minuta za zagrijavanje. Ukoliko pas u tom vremenu uspješno obavi neku radnju, taj se uspjeh uračunava u ocjenu, a ako napravi pogrešku, ona se ne uzima u obzir.
Članak 26.
Uporaba zviždaljke ili glasa treba biti svedena na najmanju mjeru.
Suci će zbog nedoličnog ponaša­nja vodiča ili radnji koje ometaju normalan tijek ispita isključiti vodi­ča iz daljnjeg natjecanja.
Članak 27.
Za vrijeme ispitivanja rada pas ne smije nositi nikakav aparat koji služi za zapovijedanje, ispravljanje i upravljanje radom psa.
Članak 28.
Suci nastoje da u granicama postojećih mogućnosti svim psima osiguraju približno jednake uvjete rada.
Članak 29.
Poslije označavanja kraja "turnusa", pas se mora najkasnije za 30 minuta vratiti na poziv vodiča.

Članak 30.
Pojedine natjecateljske discipline ocjenjuju se na ispitima rada goni­
ča ocjenama od 1 do 5 koje se množe s odgovarajućim faktorom.
Natjecateljske discipline:
a) Obvezne Bodovi:

1. ponašanje na pucanj 1-5 bodova, max. 5 bodova,
2. ustrajno traženje/pronalaženje 0-40 bodova, max. 40 bodova,
3. gonjenje divljači 1 bod po min, max. 60 bodova,
4. glas 0-30 bodova, max. 30 bodova,
5. nos-njuh 0-40 bodova, max. 40 bodova,
6. poslušnost i vodljivost 1-5 bodova, max. 5 bodova,
7. krvni trag - povlaka 3-15 bodova, max. 15 bodova,
8. ponašanje kod mrtve divljači 1-5 bodova, max. 5 bodova.

Ocjenjivanje:
1. Ponašanje na pucanj (koeficijent 1)
nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan - 2 boda,
dobar - 3 boda,
vrlo dobar - 4 boda,
odličan - 5 bodova.
2. Ustrajno traženje - pronalaženje (koeficijent 8)
nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan - 16 bodova,
dobar - 24 boda,
vrlo dobar - 32 boda,
odličan - 40 bodova.
3. Gonjenje
Minuta=bod 6-60 bodova

4.Glas (koeficijent 6)

nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan - 12 bodova,
dobar - 18 bodova,
vrlo dobar - 24 boda,
odličan - 30 bodova.

5.Nos - njuh (koeficijent 8)
nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan -16 bodova,
dobar - 24 boda,
vrlo dobar - 32 boda,
odličan - 40 bodova.

6. Poslušnost i vodljivost (koeficijent 1)
nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan - 2 boda,
dobar - 3 boda,
vrlo dobar - 4 boda,
odličan - 5 bodova.

7. Povlaka (koeficijent 3)
nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan - 6 bodova,
dobar - 9 bodova,
vrlo dobar - 12 bodova,
odličan - 15 bodova.

8. Ponašanje kod mrtve divljači (koeficijent I)
nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan - 2 boda,
Dobar - 3 boda,
vrlo dobar - 4 boda,
odličan - 5 bodova.
Članak 31.
Discipline se ocjenjuju sljedećim ocjenama:
5 - odličan, 4 - vrlo dobar, 3 - do­bar, 2 - dovoljan, 1- nedovoljan.
Množenjem ocjena s određenim faktorom dobije se vrijednost re­zultata u svakoj disciplini i najzad zbroj bodova, osim u disciplini go­njenja, gdje će broj minuta gonje­nja odrediti broj bodova od najma­nje 6 do najviše 60. Međuocjene se mogu dodijeliti u svim disciplinama, osim u discip­lini gonjenja. Ukupan zbroj bodova proizlazi iz broja bodova u pojedi­nim ispitnim disciplinama. Zatim treba izvršiti odgovarajuće uvršta­vanje u nagradni razred: I., II. i III., a ovisno o rangu natjecanja dodje­ljuju se počasne nagrade, kandidature i posebne nagrade.
Članak 32.
U slučaju istog nagradnog razreda i jednakog zbroja bodova, da­je se prednost mlađem psu u odnosu na starijega, te ženki u odnosu na mužjaka!
Članak 33.
U radnu knjižicu ili rodovnicu unose se nagradni razredi i broj bodova.

www.lovac.info se ograđuje od možebitnih pogrešaka u tekstovima...