S prvim hladnijim danima, kada se temperatura u neretvanskim močvarama spusti blizu nule, lovci kreću u lov na crne liske. Najpogodnije vrijeme za crnu lisku je rano jutro.

Strani znanstvenici prvi put su vidjeli jednu vrstu primitivnog jelena nakon više od 60 godina - riječ je o kašmirskom mošusnom jelenu (Moschus cupreus) iz porodice Moschidae.

Medvjed koji obitava u Hrvatskoj jedna je od osam vrsta medvjeda koji nastanjuju Zemlju. Iako je prema sistematici i anatomiji zvijer, radi se o svejedu koji se većinom hrani biljkama.  Prema lovačkoj i zakonskoj podjeli medvjed spada u krupnu dlakavu divljač. U starijoj literaturi naziva se mrkim medvjedom.

Za razliku od mnogih europskih zemalja u kojima medvjeda više gotovo i nema, Hrvatska se može pohvaliti s njih oko čak tisuću. Usporedbe radi, Španjolci ih imaju 120, Norvežani 30, a Austrijanci svega 15-ak. Medvjeđa populacija kod nas je vrlo velika, a suživot s ljudima dobar.

Dabar je glodavac koji prema lovačkoj podjeli spada u sitnu dlakavu divljač. Na njega je zakonom propisan trajan lovostaj – trajno je zaštićena divljač. Na svijetu žive samo dvije vrste dabra – europski i kanadski.

Kanadski znanstvenici otkrili su da su vukovi u toj zemlji gdje ih se kontrolirano lovi i kontinuirano proganja pod velikim stresom, prenosi The Scientist. Znanstvenici koji su objavili studiju u časopisu Functional Ecology ispitali su hormone kod vukova, a otkrili su visoke razine hormona stresa i promjene u razinama spolnih hormona koje bi mogle utjecati na promjene u čoporu te ih učiniti podložnijim bolestima.

U Hrvatskoj su poznate četiri vrste puha, od kojih jedna sada u sitnu dlakavu divljač dok su druge tri zakonom strogo zaštićene. To su gorski puh (Dryomys nitedula Pali.), puh lješnikar (Muscardinus avellanarius L.) i vrtni puh (Eliomys quercinus L.) a koje ćemo ukratko predstaviti. U Hrvatskoj obitava i posebna podvrsta vrtnog puha – krški puh ((Eliomys quercinus dalmaticus Đulić & Feiten) kojeg se može naći u Dalmaciji ali njegova biologija nije još dovoljno istražena.

Ris već desetljećima vodi bitku za opstanak u našim krajevima. Nakon 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća kada je iznova naseljen u Sloveniji i proširio se po Hrvatskoj i BiH, činilo se da mu se smiješi svijetla budućnost. No nedovoljno velika populacija za zdravu genetsku raznovrsnost, razmnožavanje u bliskom srodstvu i krivolov ponovno su posljednjih godina euroazijskog risa u ovom dijelu starog kontinenta doveli na sam rub opstanka.

Puh spada u red glodavaca (Rodentia) koji imaju po dva zuba glodnjaka u donjoj i gornjoj čeljusti. Ti zubi rastu tokom čitavog života i glodavci ih moraju stalno trošiti glodanjem i grickanjem. Sivi puh ujesen zapada u zimski san i hibernira u pravom smislu te riječi. Zato je njemački naziv za sivog puha „Siebenschlafen“ – sedmomjesečni spavač. Riječ je o autohtonoj sitnoj dlakavoj divljači koja je sjeverno od rijeke Save zaštićena!