Iako je internet jedan od medija u Hrvatskoj uz koji korisnici provode najviše vremena, svejedno ga budžeti marketinških kompanija zaobilaze u širokom luku.
U Hrvatskoj je situacija bitno drugačija. Prema istraživanje HURE (istraživanju Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje) procjena je da online oglašavanje predstavlja tek 6% od ukupnih medijskih budžeta s ukupnim iznosom od 90 milijuna kuna. Ta procjena uključuje sredstva za zakup medija, sredstva koja se troše na produkciju online oglasa, Facebook aplikacija i svega ostalog što se uzima iz medijskih budežeta. Ukoliko bi od toga oduzeli vrijednost koja se troši za produkciju, postotni iznos koji otpada na zakup online medija bio bi i nešto manji od prikazanog.
Dakle, za prosjekom Europe Hrvatska zaostaje više od 18%, na jednoj smo četvrtini prosječnih ulaganja! Ilustracije radi, kako bi došli na prosjek Europe, hrvatski bi oglašivači bi trebali trošiti na internet 361 milijun kuna tj. trenutno nam nedostaje “samo” 271 milijun kuna.
Paradoks leži u ovom: kada je riječ o vremenu provedenom na Internetu Hrvatska se nalazi iznad europskog prosjeka! Hrvati prosječno uz internet provode 15,1 sat tjedno a ostatak Europe 14,8 sati, i ta brojka raste! I prema „konzumaciji“ drugih medija (televizije, radija) također smo iznad europskog prosjeka što se tiče konzumacije radija i televizije, ali ispod prosjeka ako se gleda konzumacija magazina i printa.
Stoga se nameće više nego logičan zaključak da bi oglasni budžeti uopće ne prate konzumaciju medija i znatan dio budžeta se troši na medije koje korisnici zapravo ne troše.
IAB Croatia svake godine radi i vlastito istraživanje, IAB Croatia AdEx, kroz koje pokušava ustanoviti ukupna neto ulaganja u internet oglašavanje i to samo onaj dio koji završava kod medija. Dakle pokušava utvrditi neto iznose umanjene za sve popuste bez obzira je li novac došao iz agencija ili direktno od oglašivača. Najveći udio još uvijek ide na display oglase (klasične internet oglase tzv. bannere), ali i taj udio je u padu zbog trenutne gospodarske situacije u Hrvatskoj i rezanja budžeta.
Postotni je pad vjerojatno manji nego kod drugih medija, ali je i dalje ogroman s obzirom da je display u Europi u 2012. godini prosječno rastao za 9%. Dakle, do negativnog rezultata na tržištu online oglašavanja dolazi zbog pada display oglašavanja od 12% dok search oglašavanje i u 2012. bilježi rast.
Pad vrijednosti tržišta display oglašavanja, kao primarnog izvora prihoda online medija u Hrvatskoj, uzrokovao je veliki pad cijena oglasnog prostora posebno kod najposjećenijih medija te preseljenje gotovo kompletnog display budžeta na par najvećih medijskih grupacija. To je uzrokovalo brojne financijske poteškoće manjim i srednjim internetskim stranicama kojima je prihod od oglašavanja primarni izvor prihoda – kao i vašem omiljenom portalu Lovac.info. Nažalost, radi pada u displayu među 25 zemalja koje su ove godine predale IAB-u Europe svoja izvješća o potrošnji, nalazimo se na bijednom 24. mjestu.
Što se tiče formata display oglasa koji se koriste, dolazimo do još jednog paradoksa. Iako smo malo i financijski nerazvijeno tržište dosta se koriste napredni oglasni formati: gotovo 100% display oglasa dolazi u flashu! Na nekim razvijenijim i moćnijim tržištima još uvijek se koriste “stariji” formati oglasa poput klasičnog bannera dimenzija 468×60 piksela (koji se kod nas praktički više ne može pronaći), a oko 25% oglasa je u formatu slike (gif ili jpg format), a ne u flashu.
Objašnjenje možda možemo pronaći u tome da se hrvatski mediji i agencije moraju više potruditi dobiti novac oglašivača te iz tog razloga nude više i naprednije. Penetracija interneta u Hrvatskoj je oko 64% a najviše vremena online provode korisnici od 16 do 24 godina starosti koje će sve teže biti dosegnuti putem bilo kojeg drugog medija. Od korisnika interneta njih 35% koristi internet putem više uređaja. Oko 21% Hrvata pristupa internetu putem mobilnih telefona, dok ih oko 5% za istu namjenu koristi tablet. 
Ono što će u budućnosti biti interesantno oglašivačima je sve češće korištenje interneta dok se konzumiraju drugi mediji. Tako 48% Hrvata koristi internet usporedno s konzumacijom drugih medija, od čega najčešće gledaju TV i surfaju internetom (njih 42%) i to najviše u tradicionalnom udarnom terminu – to se posebno odnosi na dobnu skupinu 16-24 godina. Tri medija na hrvatskom tržištu imaju doseg veći od milijun stvarnih korisnika po Gemius metodologiji koja je prihvaćena kao standard na našem tržištu. To su Net.hr, 24sata.hr i Index.hr, dakle veliki portali koji mogu stati uz bok bilo kojem offline mediju.
Još jednom valja naglasiti da oglašivači još uvijek ne prate korisnike na internetu, bez obzira što 39% hrvatskih korisnika interneta smatra da je način kako brendovi komuniciraju preko interneta bitan i da takva komunikacija utječe na njihov izbor kupovine. Uz to, 38% korisnika interneta redovito posjećuje web stranice svojih omiljenih brendova, njih 31% tvrdi da će češće kupiti brend koji prate na društvenim mrežama, a čak ih 58% kaže da će potražiti više informacija o brendu koji se oglašava online. Nadalje, ukupno 53% hrvatskih korisnika tvrdi da im internet pomaže pri odabiru boljeg proizvoda ili usluge, a gotovo svi (čak 98%) navode kako prije kupovine koriste internet za izbor proizvoda koji kupuju online ili offline.
Kao zaključak može se jasno ustvrditi kako svi preduvjeti za oglašivača koji želi iskoristiti situaciju i tromost konkurencije prisutni. Jedino što treba napraviti je osmisliti kvalitetnu strategiju prisutnosti na internetu ili za to potražiti pomoć neke od domaćih digitalnih agencija i odvažiti se ozbiljno povećati budžete za internet oglašavanje.
Izvor: Jan Jilek na portalu Jatrgovac.com
