U Hrvatskoj surfa gotovo 40 posto nacije. Najviše posjetitelja interneta, njih 64 posto, ima između 15 i 34 godina. Mjesečno pogledaju 179 milijuna web stranica, dakle prosječno oko 273 stranice po korisniku. Na internetu su mjesečno pet sati i 47 minuta.
U tek nekoliko postotaka surfa više muškaraca nego žena. Imaju prosječna primanja od 3.501 do šest tisuća kuna. Najviše je surfera iz Zagreba i zagrebačke županije, čak 60 posto. Internet najčešće koriste od kuće.
Kratak je to pregled nekih od zanimljivih pokazatelja koji govore o stanju na domaćem internetskom mediju. I dok su Hrvati nekad satima sjedili ispred televizora, čitali novine i slušali radio, sve su češće i dulje – online. Logično je da će im se tim putem sve više obraćati reklamama te da će internet preuzeti dio oglašivačkog kolača starim medijima.
Ipak, dio koji je dosad internet preoteo iznosi tek oko 15 milijuna kuna godišnje, što je samo jedan posto od ukupne svote potrošene na oglašavanje u Hrvatskoj koja iznosi 1,6 milijardi kuna.
Činjenica jest da su se hrvatski oglašivači dosad, bez konkretnih pokazatelja o domaćoj internetskoj sceni, teško snalazili oko toga gdje se uopće oglašavati na webu, kao i koliko novca izdvojiti za internetske reklame. Nakon pojave neovisnih mjerenja posjećenosti i dosega hrvatskih internetskih medija, to bi područje trebalo postati transparentno. Oglašivači bi napokon trebali dobiti argumentirane činjenice i mogućnost prilagodbe reklamnih kampanja. A sve dok je najmlađi medij kod nas dosad napola ispisani list, logično je i nepovjerenje oglašivača.
 |
| Na internetu je svaki Hrvat u prosjeku pet sati i 47 minuta mjesečno |
Došlo je vrijeme da saznamo, kroz neovisno istraživanje, koji su to najposjećeniji internetski mediji u Hrvata i kako dišu hrvatski surferi. Iako postoje diskusije oko metodologije, prvi su koraci učinjeni.
Istraživanja je kod nas počela provoditi agencija Gemius (u suradnji s lokalnom agencijom Prizma istraživanjima), a riječ je o najvećoj agenciji za istraživanje internetskog tržišta u srednjoj i istočnoj Europi koja se javnosti predstavila u utorak u sklopu prve konferencije o internetskom oglašavanju FutureAd na temu 'Internet oglašavanje - sadašnjost u svijetu, budućnost u Hrvatskoj'.
Zamjerka metodologiji jest ta što je zabilježen broj jedinstvenih posjetitelja tek na mjesečnoj bazi, a ne i na dnevnoj. Usto, jednako se tretiraju oni koji tek kliknu na stranicu i odu dalje, ali i oni koji su se na njoj zadržavali satima i nije jasno koliko site zapravo ima stalnih korisnika.
 |
| Hrvati internet najviše koriste kod kuće |
Dio podataka, poput čitanosti pojedinih internetskih medija, kao i profila posjetitelja poput spola, dobi, socioekonomskog statusa te što vole čitati i koliko se zadržavaju na internetu, bit će javan, dok će dubinske mjesečne analize naručitelji plaćati. Cijene će varirati od 50 do 300 eura.
Time će oglašivači na uvid dobiti bitne podatke kako bi se obraćali internetskoj publici, a to bi moglo izazvati boom u hrvatskom internetskom svijetu oglašavanja, baš kao što je to bio slijed u regiji. Tako je, primjerice, u Poljskoj prije pojave Gemiusovih mjerenja 2001. na online oglašavanje išlo 0,5 posto ukupne potrošnje na reklame, a nakon javnih konkretnih podataka u 2005. godini postotak se popeo na dva posto, dok je u Češkoj sa 1,3 posto u 2004. u samo godinu dana narastao na 2,5 posto.
Podaci bi trebali pomoći svima iz online industrije, izvršnim direktorima, direktorima marketinga, brand manadžerima, kreativnim direktorima, medijskim direktorima, medijskim zakupcima i medijskim planerima.
Svijet
U svijetu je internetsko oglašavanje u 2005. vrijedilo više od 12,5 milijardi dolara, što je bio porast od 30 posto u odnosu na 2004. godinu, kada je na internet potrošeno 9,6 milijardi dolara. Naravno, očekuju se novi rekordi od preko 15 milijardi za prošlu godinu. Silno je poraslo video oglašavanje, koje je lani iznosilo 410 milijuna dolara, a predviđanja govore da će ove godine doseći i 780 milijuna, a do 2010. čak tri milijarde dolara.
Utjecaj digitalnih komunikacija nemoguće je izbjeći i prihodi od oglašavanja sigurno rastu.
|
