Opis: duge uški bez crnih vrhova, duge stražnje noge koje su dobro odlakane kako bi smanjile šok pri doskoku. Kunići se kreću skakutanjem. Krzno je mekano, smeđe – sive boje. Manji su od zečeva, zaobljenije glave i zbijenijeg tijela

Veličina: dužina tijela 34 to 50 cm, rep 4 to 8 cm

Težina: 1 do 3 kg, mužjaci teži od ženki

Prehrana: trave, žitarice, plodovi, pupoljci, mladice, mlada kora, korijenje. Za kuniće je karakteristična pojava cekotrofije – ponovog konzumiranja djelomično probavljenog izmeta

Životni vijek: mogu doživjeti i do 9 godina, ali rijetko kada dožive više od 3 godine – 90% kunića smrtno strada u prvoj godini života

Stanište: polja, livade, proplanci, šumarci,  vrtovi, vole suha tla zbog kopanja kunićnjaka

Rasprostranjenost: nije autohtona vrsta Hrvatske, rasprostranjen po otocima i u Dalmaciji

Ponašanje: Kunići su uglavnom noćne životinje, ali se mogu vidjeti i danju ako ih se ne uznemirava. Kunići žive u skupinama i kopaju kunićnjake – razgranate tunele u kojima se sklanjaju u slučaju opasnosti. U kunićnjacima može živjeti kolonija od 10 do čak i 30 kunića. Oni žive u hijerarhijski ustrojenim zajednicama. Dominantni mužjaci imaju pristup ženkama, dok dominantne ženke biraju najbolja mjesta za izradu gnjezda pri čemu mogu izbiti tuče među njima. Dominantni mužjaci su poligami a životinje slabijeg statusa su monogamne. Kunići su vrlo plašljive životinje a od neprijatelja se spašavaju bijegom pod zemlju (nisu trkači).

Parenje: kunići se pare od siječnja do rujna i mogu dati četiri do sedam okota. Ženka je gravidna oko 30 dana i koti 3 do 7 kunića. Prije koćenja ženka si gradi gnijezdo i oblaže ga travom i dlakom s trbuha. Kunići se kote slijepi, gluhi i gotovo bezdlake. Ženka ih posjećuje jednom na dan, i to je u principu sva skrb koju dobivaju. Progledaju  s 10 dana, a ženka ih doji 21 do 25 dana. Mužjaci se mogu pariti s 4, a ženke s 3 i pol mjeseca.

Glasanje: tihe životinje, mogu vrištati ako su ozlijeđene. Međusobno komuniciraju mirisima i dodirom.

Neprijatelji: lisice, čagljevi, kune, mačke, divlje mačke, lasice, ptice grabljivice

Problematika: često je smatran štetočinom jer čini štete na usjevima i u voćnjacima, u nekim dijelovima svijeta postao je velika prijetnja lokalnoj bioraznolikosti (Australija), iznimno podložni bolestima

 Lovac.info